Druga knjiga sjećanja Vladimira Šeksa “1991. moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat 2 – pad Vukovara”, u kojoj podsjeća na dramatične događaje od polovice kolovoza do prosinca 1991., predstavljena je u srijedu u Zagrebu.

Knjiga (496 str.) predstavljena je u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, gdje je 8. listopada 1991. prvi saziv Sabora odlučio raskinuti sve državnopravne sveze s bivšom državom – SFRJ, a Vladimir Šeks je, kao potpredsjednik Sabora, pred zastupnicima pročitao Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Riječ je o drugoj knjizi Šeksovih sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat, a koja, kako je istaknuto na predstavljanju, s prvom knjigom tvori nerazdvojnu cjelinu.

Urednik knjige Zdravko Milinović rekao je da je knjigu obilježavaju autorova sjećanja i dokumenti na povijesnu sjednicu Sabora na kojoj su raskinute sve državnopravne sveze s bivšom SFRJ te svi događaji vezani uz dramu koja se događala u istočnoj Slavoniji i Vukovaru. Ističući važnost i dokumenata objavljenih u knjizi, Milinović je rekao da je u obje knjige na oko tisuću stranica objavljeno 180 različitih dokumenata. Istaknuo je da Šeks u knjizi iznosi sjećanja na sve kontroverze vezane uz obranu Vukovara te objavljuje zapisnike sa sastanaka najužega državnog vrha u kojima se vidi sva dramatičnost i dvojbe oko obrane Vukovara. “Oni koji su vodili obranu grada optuživali su Zagreb za izdaju, a u Zagrebu su sumnjali u ljude koji brane Vukovar. Situacija je bila teška i dramatična i – kada se pročita poglavlje iz studenoga 1991. – puno će toga biti jasnije i čišće”, ocijenio je.

Predsjednik Akademije pravnih znanosti Željko Horvatić rekao je da je Šeks kao političar znao “veslati u čamcu, a katkad i na dasci” uvijek u istome smjeru jer je imao “unutarnji kompas” – državni razlog. “Ploveći u brodu, na čamcu ili na dasci s polomljenim veslom on se uvijek držao državnog razloga koji je bio konstanta njegova cilja – hrvatska država, njezino osamostaljenje, sloboda, demokratičnost i samosvojnost”, istaknuo je. Dodao je da je “taj smjer plovidbe” izrazito bio nagrađen u tri Šeksova pothvata – u njegovu sudjelovanju oko donošenja Božićnog Ustava, Deklaraciji Hrvatskoga državnog sabora o Danu državnosti 25. lipnja te Odluci Hrvatskoga sabora 8. listopada 1991.

Horvatić je događaj 8. listopada 1991. usporedio s izborima najavljenim za 8. studenoga ove godine rekavši da je taj datum “odlučan datum, gotovo istovjetan onome 8. listopada”. “Ne ili mi ili oni, nego – ili će Hrvatska opstati ili će propasti”, rekao je Horvatić te dodao kako “postoji i pjesma: Još Hrvatska ni propala”.

Ističući kako je Šeks “čovjek koji je najznačajniji za normativnu arhitekturu naše zemlje”, akademik Davorin Rudolf zauzeo se da Sabor Danom neovisnosti imenuje 25. lipnja. Istaknuo je da od toga dana prestaju vrijediti zakoni SFRJ i počinju vrijediti hrvatski zakoni i, ako se taj datum pomakne na 8. listopada, to znači da je sve što se događalo do tada bilo nezakonito. “Red je da u Hrvatskoj kažemo kada je točno Hrvatska rođena, kada je počeo agresorski rat i kakav je on bio”, poručio je akademik Rudolf.

Šeks: nužnost oživotvorenja paradigme novoga hrvatskog domoljublja i hrvatskog zajedništva

Vladimir Šeks istaknuo je da je knjigu posvetio hrvatskim braniteljima, posebice onima na krvavom istoku Hrvatske te da su žrtave na hrvatskom istoku one bez kojih bi sve odluke Hrvatskoga sabora, predsjednika Franje Tuđmana i  Vlade bile samo puke želje.

“Sjećanjima sam želio otkinuti iz zaborava i ponovno svjedočiti o najburnijoj godini – 1991. u novijoj hrvatskoj povijesti. U toj godini se vodila sudbonosna bitka ne samo za opstanak Hrvatske kao države, već i za goli opstanak hrvatskog naroda”, istaknuo je, dodajuć da mu je druga namjera u objavljenim sjećanjima bila dati svoj doprinos u, kako je rekao, u neprekinutom ratu koji od 1990. godine bukti i do danas.

“U njemu revizionisti novije hrvatske povijesti pokušavaju krivotvoriti noviju hrvatsku povijest – povijest stvaranja i obrane hrvatske države kao samostalne, suverene, demokratske i neovisne države”, ocijenio  je. Naglasio je i kako ti “suvremeni krivotvoritelji povijesti – zadojeni komunističkom ideologijom i doktrinom jugoslavenstva te opravdavanjem i pronalaženjem razumijevanja za nasilja i sve zločine jugoslavenskoga komunističkog režima – već 25 godina nastoje obezvrijediti povijesnu ulogu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je bio vizionar, strateg i arhitekt hrvatske države, te povijesnu ulogu i značaj HDZ-a koji je, zajedno s ostalim domoljubnim strankama i snagama, predvodio hrvatski narod u borbi i pobjedi protiv srpskog agresora i stvaranju neovisne Hrvatske”.

“Ključna poruka iz ovih sjećanja je podsjetiti na temelj stvaranja hrvatske neovisne države, a to je hrvatsko nacionalno zajedništvo i nacionalna pomirba, nasuprot pogubnim podjelama, koje su uvijek hrvatski narod vukle u ponor. Sjećanja predstavljaju prilog za uspostavu i obnovu te nužnost oživotvorenja paradigme novoga hrvatskog domoljublja i hrvatskog zajedništva kao zaloga sigurne i stabilne hrvatske države. Neka ona budu oružje u ruci onima koji će ustrajavati na hrvatskom zajedništvu”, poručio je Šeks.

Knjigu je objavio “Večernji list”.

 

(Hina)

fah