U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenoga, u utorak je predstavljen hrvatski prijevod publikacije Europskog instituta za ravnopravnost spolova o provedbi Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a, te rezultati projekta “Moj glas protiv nasilja” koji su u suradnji s Vladinim Uredom za ravnopravnost spolova provele civilne udruge koje promiču borbu protiv nasilja nad ženama.

Devet od deset žrtava partnerskog nasilja su žene

Obiteljsko nasilje nad ženama i dalje predstavlja jedno od najčešće kršenih ljudskih prava, ali i jedan od najvećih globalnih problema, stoji u predgovoru publikacije u kojoj se navodi da su devet od deset žrtava partnerskog nasilja u zemljama EU-a žene.

Cilj je publikacije podržati donositelje politika i nadležne ustanove u borbi protiv obiteljskog nasilja i njegovom sprječavanju. Valja upamtiti da nasilje nad ženama ne poznaje zemljopisne granice, etničke i klasne razlike ili dobne granice, navodi se u publikaciji.

Predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin podsjetila je da je Hrvatska preuzela Pekinšku platformu pa je obvezna svakih pet godina UN-u dostaviti izvješće o stanju i mjerama poduzetim u zaštiti žena od nasilja.

Hrvatska je prije nekoliko godina napravila cjelovito izvješće za proteklih 20-ak godina iz kojeg se vidi da po pitanju nasilja nad ženama i njihovoj zaštiti nismo ni najbolji niti najgori. Puno se stvari učinilo, no uvijek se može više, naglasila je Štimac Radin.

Teško je uspoređivati podatke iz različitih zemalja, rekla je, s obzirom da svaka zemlja ima različitu metodologiju prikupljanja podataka o slučajevima nasilja, prijavama i zaštiti žrtava. U Hrvatskoj je manje kaznenih prijava nego li u nekim drugim europskim zemljama, no to ne znači da je i nasilja manje, upozorila je dodajući kako je Vijeće Europe preporučilo izradu jedinstvene metodologije prikupljanja podataka o nasilju nad ženama u svim članicama EU-a.

Žene u Hrvatskoj uglavnom ne prijavljuju nasilje

Nasilje nad ženama može biti psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko i strukturalno, navela je Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe, istaknuvši da rezultati projekta “Moj glas protiv nasilja” pokazuju da ga žene u Hrvatskoj uglavnom ne prijavljuju.

U anonimnoj anketi 17 posto žena izjavilo je kako je doživjelo silovanje, što znači da se to dogodilo oko 300.000 žena, no čak njih 91 posto to nikome nikada nije reklo, a njih 95 posto nasilje nije prijavilo. Razlog tome Mamula vidi u dugotrajnom i mučnom procesu kroz koji žene žrtve moraju proći.

Statistika kaže da prvostupanjski proces traje tri godine, potom drugostupanjski isto toliko, da bi počinitelj na kraju dobio kaznu od dvije do tri godine zatvora i nakon godine dana bio na slobodi. “Tu smo nešto gadno zabrljali”, ustvrdila je Mamula upitavši kako će se žrtve uz takav tretman odlučiti da prijave nasilnika.

Treba podizati svijest o štetnosti nasilja za žene, djecu, obitelji i čitavo društvo, u čemu je važna prevencija na svim razinama – u školama, fakultetima, institucijama…

Sanja Cesar iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje govorila je o aktivnostima u okviru projekta “Moj glas protiv nasilja” u 27 škola u kojima je sudjelovalo 30 nastavnica i nastavnika i 1600 učenika. Projekt je polučio odlične rezultate, a sada je nastavljen i na društvenim mrežama, navela je Cesar ocjenivši da se samo takvim aktivnostima može doći do rezultata i svijesti da je nasilje nad ženama neprihvatljivo.

(Hina)

fah