foto: Glas Podravine i Prigorja
foto: Glas Podravine i Prigorja

PREDSTAVLJAMO Ivica Kos iz Finčevca – uzgajivač svinja i osvajač nagrada

Ivica Kos iz Finčevca u Općini Sveti Petar Orehovec, bavi se svinjogojstvom od najranije mladosti. Tim poslom bavili su se i njegovi roditelji, pa je i on nastavio tradiciju.

– Svinje su se u ovom kraju oduvijek uzgajale, no to je uglavnom bilo za vlastite potrebe i radilo se o križancima za čije se porijeklo roditelja nije znalo. Pred petnaestak godina supruga Branka i ja uvidjeli smo da se trebamo opredijeliti za glavnu djelatnost u poljoprivredi, i mi smo odlučili da to bude uzgoj svinja.

Naš kraj je brdovit a zemlje su za razliku od Podravine, ovdje manje i samim tim teže za obrađivanje, pa mi nemamo nekih naročitih zemljišnih kapaciteta za veliku farmu. Stoga smo zaključili da bi bilo najbolje i najisplativije da krenemo u uzgojno valjan selekcijski rad te da prodajemo rasplodna grla čija je cijena nešto povoljnija u odnosu na klasična grla. Nakon dugog promišljanja, izbor je pao na landras, kazao je Ivica prigodom našeg nedavnog posjeta njegovom obiteljskom gospodarstvu.

ivica kos
Landras je skupina kojoj pripada veći broj pasmina, ovisno o državi u kojoj su stvorene. Većinom su nastale križanjem velikog jorkšira s domaćim svinjama i imaju niz dobrih osobina. Uz dobru kvalitetu mesa, imaju i veliku plodnost i prosječni dnevni prirast, a dobre su konstitucije i adaptacijskih sposobnosti.

Tako je njemački landras najraširenija pasmina u Njemačkoj, dok je danski landras promovirao Dansku kao državu s najjačim svinjogojstvom. Pod utjecajem danskog, nastao je i švedski landras za čiji se je uzgoj na samom početku odlučila obitelj Kos.

– Počeli smo s pet rasplodnih grla koliko je minimalni uvjet da bi se ušlo u selekcijsku službu, prisjetio se naš sugovornik. – Ovakav način uzgoja zahtijeva marljiv rad i educiranost. Uz posebnu ishranu i suradnju s veterinarskom službom, za uzgojno valjan selekcijski rad potrebna je genetika.

ivica kos

To znači da za jedno dobro rasplodno grlo moramo barem tri godine prije križanjem pripremati genetski materijal. Mi biramo neraste iz centara koji imaju najbolji genetski potencijal. Uglavnom se radi o uvoznim grlima, ali i od naših domaćih proizvođača koji također postižu vrhunske rezultate na testiranjima.

Trenutno najviše koristimo genetski materijal Centra za reprodukciju iz Antunovca, napominje Ivica i objašnjava da se tek nakon tri godine pažljive selekcije može uzgojiti kvalitetna nazimica. Na ovogodišnjem 25. jesenskom međunarodnom sajmu u Gudovcu kod Bjelovara, u kolekciji nazimica landras prvo mjesto zauzela je upravo kolekcija uzgajivača Ivice Kosa.

Nazimica je mlada krmača stara otprilike šest mjeseci i još nije pripuštena, a pripušta se kod starosti od sedam ili osam mjeseci i težine od 140 do 150 kilograma.
– Mi u našem uzgoju imamo nazimice koje nisu oplođene, ali imamo i oplođene i visoko suprasne. Također uzgajamo i neraste od kojih su mnogi već u centrima za reprodukciju u Križevcima, Sisku i Osijeku.

Trenutno imamo 25 krmača od kojih gotovo od svake možemo imati rasplodni materija. Supruga i ja imamo troje djece. Sin Domagoj oženjen je i živi u Zagrebu, a kćerke Petra i Ana koje još žive sa nama ne vide se u ovom poslu, jedino trogodišnji unuk Noa zainteresiran je za uzgoj, dometnuo je naš sugovornik i pozvao nas u razgledanje farme. Usput smo saznali da je obitelj Kos kupuje hranu za svinje jer se pokazalo da je to jeftinije od vlastite proizvodnje.

– Prije smo uzgajali veći dio hrane, no često su nas pogađale razne nepogode, od suše do mraza, tako da nam je isplativije hranu kupovati.
Uzgoj svinja u Hrvatskoj je još uvijek ugrožen, a padu proizvodnje pridonio je i embargo na izvoz hrane u Rusiju. Naš sugovornik nema ništa ni protiv uvoza svinjetine, no traži jednake uvjete za uvoznike i naše proizvođače.

Uvjeren je da su naše svinje pri vrhu europske kvalitete, a to potvrđuju i česte nagrade koje osvajaju i njegove kolekcije svinja.

Mirko Lukavski/Glas Podravine i Prigorja

prigorski.hr

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

miro gavran

Miro Gavran gostovao u Vrbovcu

U povodu Mjeseca knjige u Narodnoj knjižnici u Vrbovcu gostovao je Miro Gavran Miro Gavran …

interslast

Odlični rezultati nastavnika i učenika Srednje škole „Ivan Seljanec“ Križevci

Nastavnici Mišel Doskočil i Boro Petrek te učenik Ivan Guberac iz 3. k razreda SŠ …