Tek nekoliko zainteresiranih Križevčana iskoristilo je jedinstvenu priliku kako bi otkrili tajne Križevaca. Naime, križevačka Turistička zajednica jutros je povodom Svjetskog dana turističkih vodiča organizirala besplatni razgled Križevaca, koji je počeo u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice, a završio u Gradskom muzeju.
Sestra Magdalena upoznala je prisutne sa značajkama istočno, bizantskog obreda i pripadnost grkokatolika pod okrilje Katoličke crkve na čelu s papom Franjom. Bila je to jedinstvena prilika za razgledavanje biskupijske rezidencije i muzeja.
Ozren Blagec, licencirani vodič i viši kustos Gradskog muzeja Križevci, otkrio nam je neke od tajni Križevaca. -Uz grkokatoličku katedralu, svakako je jedna od zanimljivosti crkva Svetog Križa, koja je najstarija sakralna građevina u Križevcima. Malo tko zna da je on starija od samog grada. Nastala je na mjestu predslavenskog svetišta, a sama crkva je podignuta 1090. godine, dok crkva kakvu je danas mi poznamo je puno mlađa. Ono što svi znaju, a znaju krivo, da je u njoj održan Krvavi sabor križevački. Naime, crkva je bila upola manja, pa nije bila adekvatna za takvo što. Ovakvih dimenzija je od vremena gotike, sredinom 15. stoljeća.-pojašnjava Blagec.
Nadalje, svoj doprinos su križevačim tajnama dali su i križevački Židovi. -Prije nekoliko godina židovska sinagoga je obnovljena. Danas je tu turističko-informativni centar. Zanimljivo je da je sinagoga izgrađena za samo četiri mjeseca 1895. godine. Nadalje, Hinko Švarc pokrenuo je proizvodnju na mjestu gdje je nekada bio Mlinar. – kaže Blagec.
Tu je i priča o Antunu Nemčiću i o vrtuljku pored Nemčićeva spomenika, koji je podignut u spomen na izumitelja Marcela Kiepacha. -I kao još jednu tajnu bih naveo Ivana Zakmardija Dijankovečkoga. Po njemu se zove križevačka gimnazija i glavna ulica u Križevcima. On je svojevremeno bio jedan od najbogatijih ljudi. Bio je protonotar Trojedine kraljevine, što je bila najviša funkcija koju je mogao jedan niži plemić vršiti. Zakmardi je svoju imovinu ostavio u dobrotvorne svrhe, jer nije imao potomstvo.
Najviše su dobili križevački pavlini, koji su onda se obvezali ovdje otvoriti gimnaziju što je bi veliki značaj u to vrijeme. Također je osnovao i zakladu za siromašne učenike, koja je prema nekim zapisima djelovala i 150 godina nakon njegove smrti. To su neke od tajni s kojima upoznajemo ljude koji su prvi puta u Križevcima. One neke skrivenije tajne pozivam ljude da dođu ovdje i otkriju ih s nama. – rekao je Blagec.
Ovih dana aktualizirala se i priča oko Magde Logomer Herucine, koja je u križevačkim krugovima izazvala velike polemike, ali i prozivanja. Za nju Balgec kaže kako je jedna od zanimljivijih i znamenitijih građana Križevaca, a zbog čega bi Križevci mogli postati i poznatiji.
-Njezinu priču treba iskoristiti, naravno u pozitivnom smislu, da bi se prikazalo što se to događalo od srednjeg vijeka, pa do sredine 18. stoljeća. Kakvi su to progoni bili, zbog čega su se progonile “vještice”. Ja sam imao ideju da se napravi muzej vještica, koji bi s jedne strane bio turistička atrakcija, a s druge strane bi upoznala ljude s nekim suludim običajem koji je vladao do sredine 18. stoljeća, i koji je prekinut prije 270 godina slučajem Magde Logomer Herucine. -objašnjava Blagec.
Također dotaknuli smo se i prvog hrvatskog pilota, Križevčanina Dragutina Novaka. Međutim, Blagec je upozorio na ime Viktora Klobučara. -To doduše nije dokazano, ali navodno je Viktor Klobučar godinu dana prije, 1909. godine letio na avionu u Francuskoj. Kažem, nije sto posto dokazano. Novak zasigurno nije prvi Hrvat koji je letio, ali je sigurno prvi koji je to radio na prostoru Hrvatske. -kaže Blagec te dodaje kako je bila i inicijativa da se na području današnje munjare i okolice uredi muzej elektrotehnike i napravi aviopark.
-Munjara je službeno u vlasništvu HEP-a. Prije 10-ak godina, bivši ravnatelj Zoran Homen, i bivši direktor križevačkog HEP-a Josip Trbus pokrenuli su inicijativu da bi se ona vratila Gradu Križevcima. Iz Budimpešte su dovezeni originalni strojevi koji su nekada bili u munjari. Ti strojevi danas tamo stoje. Nažalost, Grad još nije postao vlasnik tog prostora, jer Grad ima problema s dokazivanjem da je upravo to izgrađeno u ono vrijeme gradskim novcem.
Nakon 1945. godine munjara je nacionalizirana i dana HEP-u. Problem je što ne postoji gradski arhiv iz tog vremena i ne možemo to dokazati i tražiti povratak. To je isto prilika da se nova gradska vlast angažira oko toga i da se riješi, jer bi i to mogla biti jedna od turističkih atrakcija u našem gradu. -zaključno je rekao Blagec.
dp/priogorski.hr