Izjava dana

Vlada RH
Vlada RH

Plenković u Bruxellesu: Hrvatska želi biti dio unutarnjeg kruga članica EU i za to ima potporu Komisije

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravio je danas u Bruxellesu, gdje se jutros sastao s predsjednikom Europskoga vijeća Donaldom Tuskom, a potom s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika Europske komisije.

Uz predsjednika Vlade Plenkovića bile su potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.

Na sastanku s povjerenicima predsjednik Vlade Plenković izvijestio je o pripremama za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. i prioritetima toga predsjedanja te predstavio hrvatski pogled na budućnost Europe, strategiju prema zapadnom Balkanu te gospodarska i financijska pitanja EU.

Po završetku sastanka s kolegijem povjerenika, predsjednik Vlade Andrej Plenković odvojeno se susreo s predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker naglasio je da je Hrvatska, kao članica Europske unije, primjer korektnog ponašanja te da vrlo ozbiljno uzima svoje obveze prema Uniji.

Posebno je pozdravio postignuća Hrvatske u kontekstu gospodarstva i proračuna te dodao da je u tom smislu Hrvatska danas uzor mnogim drugim zemljama. Kazao je kako je hrvatska Vlada već sada započela s intenzivnim pripremama za predsjedanje Vijećem EU.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastanak s kolegijem povjerenika Europske komisije ocijenio je izrazito sadržajnim.

Osvrnuo se na dvije komunikacije koje je danas objavila Europska komisija, od kojih se jedna odnosi na institucionalna pitanja budućnosti Europske unije, a druga na konture budućih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru.

„Imali smo prigodu iskazati inicijalne hrvatske stavove o ta dva dokumenta, raspraviti novi prijedlog strategije proširenja na zemlje jugoistoka Europe i ulogu Hrvatske u tom procesu, te dotaknuti sve one teme koje su, u pogledu europskih pitanja, relevantne za Hrvatsku“, rezimirao je predsjednik Vlade sastanak s kolegijem povjerenika Europske komisije.

Pojasnio je da su te teme prije svega provedba Nacionalnog programa reformi, zatim hrvatska ambicija pridruživanja Schengenu i eurozoni. „Hrvatska, kao najnovija članica Europske unije, sada sa pet godina iskustva, želi biti dio onoga što sada zovemo unutarnjim krugom država članica“, poručio je Plenković i dodao da Hrvatska za taj cilj ima potporu Europske komisije.

„Želimo da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja koja će ovaj prvi višegodišnji financijski okvir u pogledu apsorpcije sredstava kvalitetno iskoristiti i gdje će, po mom dubokom uvjerenju, dugoročno glavni i najvidljiviji projekt ostati Pelješki most“, naglasio je.

Bilo je riječi i o odnosima u susjedstvu, prije svega o ulozi Hrvatske kao zemlje koja na temelju svog recentnog pregovaračkog iskustva, može pomoći državama u susjedstvu u ispunjavanju kriterija i nastavku europskih reformi kako bi se približile članstvu u Europskoj uniji, rekao je predsjednik Vlade.

U tom je kontekstu izrazio zadovoljstvo što će predsjednik Komisije Juncker zajedno s povjerenikom za proširenje Hahnom posjetiti te zemlje i izravno im prenijeti slijed zbivanja u nadolazećim godinama. Pri tome će, kazao je, Hrvatska biti otvorena i solidarna te spremna na potporu, njegujući ključno načelo individualnih zasluga prema svakoj državi.

„Hrvatska želi da dvije godine uoči našeg predsjedanja Europskom unijom, u prvoj polovici 2020., pregovori o višegodišnjem financijskom okviru po mogućnosti budu završeni, kako bismo se tada koncentrirali na pitanja rasta, gospodarske povezanosti, unutarnje i vanjske sigurnosti te, naravno, proširenja“, naglasio je predsjednik Vlade.

Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica kazao je da se hrvatski program europskoga članstva i program Europske komisije za prosperitetnu Europu poklapaju u velikoj mjeri. Očekuje da će Hrvatska u važnim europskim raspravama o budućnosti Europe, višegodišnjem financijskom okviru i brojnim politikama Europske unije, igrati važnu ulogu i doprinositi ciljevima programa Europske unije.

Što se tiče graničnog spora između Hrvatske i Slovenije, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je da Komisija želi pomoći u rješavanju konkretnog spora. Ponovio je da sva neriješena granična pitanja ubuduće moraju biti riješena prije nego nove članice pristupe Europskoj uniji.

Predsjednik Vlade Plenković kazao je kako taj spor nije bio na dnevnom redu današnjeg sastanka s kolegijem povjerenika, jer to nije ni običaj. Ponovio je jasan stav Hrvatske, koji je predsjedniku Komisije prenio na bilateralnom susretu, da je spremna na pronalaženje rješenja. Podsjetio je na odluku Hrvatskoga sabora o izlasku iz arbitražnog procesa.

„S te strane, računati na opciju u kojoj bismo sada, tek tako, mogli prihvatiti arbitražnu presudu nije realno. Ono što je realno da postignemo dogovor koji bi bio prihvatljiv i Hrvatskoj i Sloveniji. Predstavili smo određene ideje slovenskim kolegama. Smatramo da je naš prijedlog odličan temelj za postizanje dogovora koji bi mogao zadovoljiti i Sloveniju i Hrvatsku“, poručio je Plenković.

Referiravši se na kazne koje se upućuju ribarima, upozorio je kako nije dobro poduzimati jednostrane korake i istaknuo da je najgori scenarij kada se problem koji postoji među državama prenosi na građane.

„To je ono što mi je iskreno žao i što smatram da se nije trebalo dogoditi. Mi smo to napravili jer štitimo strateške i nacionalne interese, ali ne osjećamo se ugodno što se nalazimo u takvoj situaciji. Pozivam i ovaj put, i uz potporu predsjednika Junckera, kolegu Cerara da sjednemo za stol s našim timovima i pokušamo naći rješenje koje će biti dobro i za Hrvatsku i za Sloveniju“, poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da postoji puno relevantnijih točaka na europskoj agendi o kojima dvije zemlje imaju zajednički i jedinstven stav.

Novinare je zanimao stav predsjednika Europske komisije o posjetu predsjednika Republike Srbije Hrvatskoj, kao i stav predsjednika Vlade Plenkovića o ideji predsjednika Srbije da dužnosnici određeno vrijeme ne komentiraju pitanja iz prošlosti.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je da će o tome više govoriti prilikom svog posjeta regiji, ali i naglasio kako mu je drago vidjeti da zemlje u regiji jačaju svoje odnose.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je načelna pozicija hrvatske Vlade rješavanje svih otvorenih pitanja sa susjedima i dobrosusjedski odnosi, kao i pomoć susjednim državama na putu u Europsku uniju.

Što se tiče Srbije, kazao je da postoje dvije razine odnosa. Prva su aktualni i budući, a druga oni vezani za prošlost.

„Sve smo teme stavili temeljito na stol, našli smo metodologiju kako da o njima razgovaramo, uključivši i pitanja procesuiranja ratnih zločina i pitanja zaštite manjina i pitanja nestalih i pitanja granica i pitanja ratne odštete“, rekao je Plenković i naglasio da samo ispravnim zaključenjem tih procesa možemo ići prema pomirbi, suradnji i zajedničkom suživotu u okviru Europske unije.

Govoreći o moratorijima na određene izjave, kazao je da on kao predsjednik HDZ-a i Vlade ni u jednom trenutku, niti u kampanjama niti u redovitom poslu, nije krenuo putem dizanja tenzija ili davanja bilo kakvih neprimjerenih izjava.

„Naša je politika, neovisno o bilateralnim odnosima, da želimo da se sve manjine u Hrvatskoj, a osobito srpska manjina, dobro osjećaju i da budu u cijelosti integrirane u društvo“, poručio je Plenković i dodao da su predstavnici srpske manjine dio parlamentarne većine u Hrvatskoj.

Naveo je kako Hrvatska želi da položaj hrvatske manjine u Srbiji, čiji se broj znatno smanjio proteklih godina, bude dobro uređen i da se primjenjuje bilateralni sporazum iz 2003. godine.

Odgovarajući na pitanje o daljnjem proširenju, odnosno ima li Komisija instrumente da spriječi moguća blokiranja, predsjednik Komisije kazao je kako takvih instrumenata nema, ali Komisija ima kapacitete djelovati na pedagoški način.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da otvorena pitanja između država treba rješavati bilateralno, bile one u Europskoj uniji ili izvan nje. Što se tiče pregovora, dodao je da Hrvatska želi da svaka država ispuni one kriterije koji su pred nju postavljeni, a to su prije svega kriteriji propisani pravnom stečevinom EU.

Istaknuo je i da postoje različiti mehanizmi za rješavanje rezidualnih pitanja nastalih raspadom bivše SFRJ, od bilateralnih razgovora do međunarodnih pravosudnih tijela.

„Na državama je da odluče kojom metodologijom i kojim tempom te probleme žele riješiti“, zaključio je Plenković.

prigorski.hr

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

vrijeme

Oblačno, u unutrašnjosti uz susnježicu i snijeg

Oblačno, u unutrašnjosti uz susnježicu i snijeg te stvaranje novog snježnog pokrivača, ponajprije u gorskim …

Goran Kovačić/Pixsell

VIDEO Sanacija stijena u kanjonu kroz koji prolazi vlak Rijeka – Zagreb

Sanacija stijena