U okviru manifestacije “Pasionska baština” u srijedu je u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici otvorena izložba “Raspeti Krist u djelima hrvatskih i europskih umjetnika”, koja s monografijama i reprodukcijama iz fonda Čitaonice priručnika i zbirki te knjižnice, kroz temu Kristova raspeća i muke, prikazuje stilske i umjetničke mijene u likovnoj umjetnosti od 12. do 20. stoljeća.
“Postav i koncepcija izložbe zamišljeni su da se pokaže kontinuitet europske i hrvatske likovne umjetnosti u prikazivanju vječne teme raspeća i žrtvovanja, od romanike, gotike do suvremenih stremljenja prošlog stoljeća”, rekao je na otvorenju autor izložbe Igor Pugelnik, koordinator odjela Čitaonica.
Riječ je o dvanaestoj izložbi Gradske knjižnice organiziranoj kao dio “Pasionske baštine”, no za razliku od dosadašnjih izdanja, kada su se izlagale vrijedne i raritetne knjige iz fonda zbirke RARA, ove je godina fokus na likovnom aspektu vezanom uz pasionsku baštinu.
“Pasionska tematika prelila se u djela hrvatskih i europskih likovnih umjetnika, ukratko, pisanu riječ zamijenila je slika”, ustvrdio je Pugelnik.
Podsjetio je kako je promjenom dogmatsko-teoloških načela krajem 8. stoljeća došlo do novog ikonološkog prikazivanja Krista, kao čovjeka koji “trpi, prašta i pobjeđuje na križu”.
“Tako prikazanog Krista možete vidjeti i ovdje, u punoj raskoši europskih starih majstora kao što su Masaccio, Velasquez, Gruenewald, Bellini, fra Angelico, Tizian, Mantegna, Duerer, Altdorfer i naš Klović ili pak u djelima novovjekovnih autora, Dalija, Redona, Testena, Jurkića, Šulentića, Režeka, Sedera, Dulčića, Boterija, Lackovića”, napomenuo je.
Po njegovim riječima, hrvatski umjetnici su kroz stoljeća često prikazivali temu raspeća, a osobito u 20. stoljeću kada su se kristološkim temama bavili više od europskih umjetnika.
Jozo Čikeš, predsjednik Udruge Pasionska baština pozvao je građane da i dalje posjećuju brojne glazbene, likovne, književne događaje te manifestacije, čije se ovogodišnje, 26. izdanje održava do 12. travnja.
“Na izložbi vidimo ono što je već baštinjeno i što obogaćuje kulturu, no Pasionskom baštinom želimo i stvarati baštinu za one koji dolaze, zbog čega organiziramo natječaje kojima smo već popunili područja u književnosti, glazbi i likovnosti, a od propadanja smo spasili i pučko stvaralaštvo”, naglasio je.
Zbirka monografija, grafičkih mapa, ex-librisa i reprodukcija iz Čitaonice priručnika i zbirki Gradske knjižnice najveća je u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj – ima skoro 11.400 jedinica građe, od čega je njih 7830 vezano uz likovnu umjetnost.
Izložba jednog njezinog manjeg dijela u predvorju Gradske knjižnice može se razgledati do 28. travnja.
(Hina)
fah