Izjava dana
julijanski kalendar

Otkud sad pak dva Božića?!

I baš kada je čitav nativni ciklus od dva tjedna (računajući Advent, i više od mjesec dana) završio blagdanom Bogojavljenja, sad odjednom opet Božić? Odakle to? Zar im nije bilo dovoljno svađe kroz raskol između Konstantinopola i Rima, sad još razdvajaju blagdane???

I opet stvari nisu jednostavne: mnogo smo zadnjih dana naučili o nativnom ciklusu, o ulozi solsticija, o tome što stvarno pripada kanonskim evanđeljima, a što sasvim drugim tradicijama, pa zaključimo ovaj ciklus valjanim objašnjenjem i za ovu 13-dnevno razliku između dva Božića.

Kako je zbog razlike između tradicionalne godine (365 dana, 6 sati) i astronomske (365 dana 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi) došlo do odmaka solsticijsko – ekvinocijskog ciklusa od kalendara, tražila se reforma kalendara, koja bi to korigirala. Papa Grgur XIII., konačno je 1582. godine pristupio pothvatu, te pozvao najuglednije astronome da naprave prijedloge za reformu kalendara.

Zanimljivo je da je među inim, poziv dobio i Dubrovčanin Nikola Nalješković. Obzirom da smo u eri predteleskopske astronomije, iznenađuje preciznost proračuna. Tako su konačno braća Antonio i Luigi Giglio iznijeli sljedeći prijedlog: tekuće godine, zbog nagomilane pogreške preskače se sa 5. na 15. listopada. Proljetni ekvinocij, koji je zaostao na 11. ožujka, time se vraća na 21. ožujka.

Kako se greška ne bi dalje gomilala ubuduće, u kalendaru se uvode dva korektiva, pored prestupnih godina, koje su kao i do sada sve djeljive sa četiri, iznimno godine djeljive sa 100 neće biti prestupne, osim godina djeljivih sa 400, koje ostaju prestupne. Na taj način 1700., 1800., te 1900., nisu bile prestupne (prema gregorijanskom kalendaru), dok su 1600., te nedavna 2000., bile prestupne, odnosno, trajale su 366 dana.

Pored deset preskočenih dana, u startu primjene gregorijanskog kalendara, stvorila se dodatne razlika kroz tri korektivne prestupne godine, te u konačnici (sve do 2100.) razlika iznosi 13 dana. Reformu je, naime, proveo Rim, te su ju načelno prihvatile države Zapadnog kršćanstva, ali ni one sve istovremeno. Tako je npr. Hrvatska, reformu provela tek 1587., tako da je sa 22. preskočila na 31. listopad.

julijanski kalendar

Mnogo kasnije reformu provode zemlje ortodoksnog kršćanstva, Rusija 1918., a Srbija 1919. To drugim riječima znači da se Božić i u julijanskom, kao i u gregorijanskom kalendaru, slavi 25. prosinca, samo što taj datum pada s trinaest dana razlike. Usvajanjem građanskog kalendara u većini država civiliziranog svijeta, prema točnijem gregorijanskom, ostali su još samo datumi svetkovina kao spomen na dva različita kalendara, koji su bili u opticaju.

Na kraju dopustimo si malo šale nakon ovog ozbiljnog predavanja: kada je u Hrvatskoj, prigodom usvajanja Zakona o državnim blagdanima, vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti odobreno da 7. siječanj koriste kao slobodan dan za svetkovanje Božića, navodno se pjevao bećarac, ‘Nitko nema što Srbin imade, dva Božića od Hrvatske vlade’!

Zdenko Balog/prigorski.hr

Provjerite i ovo

ika.hr

Povijesni susret katoličkih biskupa i episkopa Srpske pravoslavne Crkve: Duboko žalimo svaku nedužnu žrtvu bilo kojeg naroda, vjere ili političkog nazora iz naše nedavne prošlosti

Na poziv požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, u božićnom …

antun opat5

Antun Opat – pustinjački svetac

Antun Opat, čiji je spomendan 17. siječnja, nikako ne treba miješati sa portugalskim franjevcem Antunom …