Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo priređuju skup posvećen Bulcsúu Lászlόu (uz 95. obljetnicu rođenja) u ponedjeljak, 9. listopada 2017. u Multimedijskom centri Gradske knjižnice „Franjo Marković”.
Program
9.00 – Polaganje cvijeća na grob profesora Lászlόa
9.30 – Otvaranje skupa (Radoslav Katičić), Pozdravne riječi (Renata Husinec, Anita Skelin Horvat, August Kovačec…), Dodjela nagrade „Bulcsú Lászlό” za filologiju
10.00 – 12.00 – Jezikoslovni ogledi, Predsjedava: Zrinka Jelaska
Ranko Matasović: Latinski honor, honorare, honestas: indoeuropska etimologija
Neda Pintarić: Zajednički slavenski korijeni kalendarskih naziva i njihova primjena u pragmafrazemima
Maslina Ljubičić: O povratnim posuđenicama
Mijo Lončarić: Lászlό, kajkavština i transkripcija
Krunoslav Puškar: Obiteljski nadimci potkalničkoga Prigorja
Bojan Marotti: Vrste pravopisa
11.30 – 12.00 – Diskusija
12.00 – 12.30 – Stanka
12.30 – 13.15 – Humanistička informatika, Predsjedava: Vjera Lopina
Marko Tadić: Na razmeđi algebarske lingvistike, matematičke logike i informatike
Karolj Skala: Primjena računala u jezikoslovlju i ICT nazivlja – doprinos profesora Lászlόa
Šandor Dembitz: Strojna obrada hrvatskog jezika – mađarski doprinosi
13.15 – 13.30 – Diskusija
13.30 – 15.00 – Ručak
15.00 – 15.45 – Doprinos hrvatskom prevodilaštvu, Predsjedava: Renata Husinec
Josip Užarević: O Lászlόovim prijevodima s ruskoga
Jadranka Brnčić: Lászlόva zmija
Mislav Ježić: Prijevodi kao jezikoslovni prinosi
15.45 – 16.00 – Diskusija
16.00 -17.00- Sjećanja učenika, suradnika i prijatelja profesora Lászlόa, Predsjedava: Bojan Marotti
Sudjeluju: Marko Grčić, Vesna Samobor, Vjera Lopina, Jasna Vince…
17.30 – Otvorenje izložbe probranih knjiga i rukopisa jezikoslovne tematike iz fonda Knjižnice Grkokatoličke katedrale
Bulcsú László (Čakovec, 1922. – Čabraji, Križevci, 2016) bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio četrdesetak jezika. Po ocu je Mađar, a po majci Hrvat. Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku, „hrvatski Šulek naših dana” (S. Babić).
Radio je kao profesor na Filozofskome fakultetu, a predavao je i na sveučilištima u SAD-u. Bavio se matematičkom lingvistikom, bio je jedan od pionira strojnoga prevođenja (pitanje broja u jeziku), na Sveučilištu je zasnovao informatiku u humanističkim disciplinama, među prvima započeo računalno obrađivati (hrvatske) tekstove; u razmjerno malobrojnim radovima iznosi originalna znanstvena gledišta.
Bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom klinopisnih tekstova (asiriologijom) pa je preveo s izvornika niz temeljnih tekstova stare mezopotamske književnosti. Neprocjenjiv je Lászlóv prinos u radu Zagrebačkoga lingvističkoga kruga od njegova osnutka 1956., gdje je sustavno promicao i tumačio najnovije metode u jezikoslovnim istraživanjima.
prigorski.hr