U novoj godini stigli su i novi naslovi u Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci.
INTERNET NIJE ODGOVOR / Andrew Keen; – Zagreb: Naklada Ljevak, 2017.
Knjiga Internet nije odgovor britansko-američkog pisca i teoretičara novih medija Andrewa Keena, snažan je, odvažan i uvjerljiv manifest u kojem autor propituje neke od pogubnih utjecaja interneta na ekonomiju, kulturu i društvene vrijednosti.
Autor u knjizi iznosi tehnološku i ekonomsku povijest interneta – od njegovih početaka 1960-ih, preko uspona velikih internetskih kompanija do sve učestalijih nastojanja da se monetizira gotovo svaka ljudska aktivnost – istražujući pritom kako internet preobražava suvremeni svijet – često uz previsoku cijenu.
Keenova kritika interneta i Silicijske doline insajderska je i upućena, jer on je jedan od važnih protagonista internetske revolucije, koji je i sam radio u Silicijskoj dolini.
Ipak, uza svu kritičnost prema negativnim aspektima Interneta, Keen nije tehnofob niti oponent kulture interneta nego, prema riječima jednog od kritičara, njegova savjest.
Izvadak iz Predgovora:
Što se više koristimo suvremenom digitalnom mrežom, to nam ona donosi manju ekonomsku korist. Umjesto da promiče ekonomsku pravednost, ona je glavni uzrok sve većeg jaza između bogatih i siromašnih te iscrpljivanja srednje klase. Umjesto da nas čini bogatijima, distribuirani kapitalizam nove umrežene ekonomije većinu osiromašuje.
Umjesto da stvara više radnih mjesta, taj digitalni raskol glavni je uzrok naše krize strukturne nezaposlenosti. Umjesto da stvara veću konkurenciju, stvorio je neizmjerno moćne nove monopoliste kao što su Google i Amazon. Kulturne posljedice podjednako su obeshrabrujuće. Umjesto da stvara transparentnost i otvorenost, internet stvara panoptikon servisa za prikupljanje informacija i nadzor u kojemu smo mi korisnici mreža koje barataju velikim količinama podataka, kao što je Facebook, ponuđeni kao njihov posve transparentan proizvod. Umjesto da stvara više demokracije, omogućuje vladavinu rulje. Umjesto da podupire snošljivost, potaknuo je odvratan rat protiv žena, tako da se mnoge od njih više ne osjećaju dobrodošle na mreži. Umjesto da poziva na renesansu, stvorio je kulturu voajerizma i narcisoidnosti u čijem je središtu selfie. Umjesto da uspostavlja veću raznolikost, čini strahovito bogatom malu skupinu mladih bijelaca u crnim limuzinama. Umjesto da nas usrećuje, pojačava naš gnjev.
Ne, internet nije odgovor. Barem ne još. Ova knjiga, koja sintetizira istraživanja mnogih stručnjaka i nadovezuje se na materijal iz mojih dviju prethodnih knjiga o internetu, objašnjava zašto.
***
Britansko-američki autor Andrew Keen, jedan od svjetski najpoznatijih i najutjecajnijih teoretičara novih medija, rođen je 1960. godine u Londonu. Nakon studija povijesti magistrirao je politologiju na Berkeleyu. Neko je vrijeme potom proveo kao poduzetnik u Silicijskoj dolini (osnovao je internetsku tvrtku audiocafe.com) te radio u još nekoliko tamošnjih tvrtki. Keen je jedan od važnijih protagonista internetske revolucije, no ujedno i jedan od najžešćih kritičara negativnih strana interneta. Autor je triju knjiga: Kult amatera, Digitalna vrtoglavica i Internet nije odgovor, knjige koju je London Sunday Times opisao kao „snažno i zastrašujuće štivo“.
Keen je izvršni direktor inovativne tvrtke salonFutureCast u Silicijskoj dolini i vrlo cijenjen i tražen predavač koji svoje govore, najčešće o negativnim aspektima interneta, održava diljem svijeta.
TKO NAĐE, NJEGOVO / Stephen King; – Zagreb: Znanje, 2017.
Majstorski napisan triler o čitatelju koji odlazi predaleko u svojoj opsjednutosti piscem pustinjakom. Glavni likovi troje su očaravajućih, neobičnih junaka koje nam je King predstavio u prethodnoj knjizi Gospodin Mercedes.
„Probudi se, genije!“ Tako počinje uzbudljiva priča o čitatelju osvetniku. Genij je John Rothstein, omiljeni američki pisac koji već desetljećima nije objavio novu knjigu. Morris Bellamy je bijesan, ne samo zato što je Rothstein prestao objavljivati, nego i zato što je „prodao“ svog glavnog junaka nekonformističkog Jimmyja Golda, pa je taj lik ostvario karijeru u oglašivačkom poslu. Morris ubija Rothsteina i opljačka mu novac iz sefa, ali pravo blago su bilježnice s rukopisima, jer u njima su novi romani o Goldu. Morris skriva novac i bilježnice, a onda zbog nekog drugog zločina dospijeva u zatvor. Nekoliko desetljeća poslije tinejdžer po imenu Peter Saubers pronalazi to blago. No Morris je pomilovan i pušten iz zatvora te kreće u potragu za rukopisom.
Čuveni književni genije John Rothstein, nakon što je pokupio neke od najvećih knjiženih nagrada stvorivši lik Jimmyja Golda, nije objavio nijednu knjigu decenijama. Njegov čitalac i kriminalac Morris Bellamy odlučio je osvetiti mu se te mu upada u kuću sa riječima „Probudi se, genije!“. Ponosni knjiženik budi zvjer u napadaču koji mu okončava život. Iz sefa poznatog pisca odnosi pare i nastavke romana u knjižicama za koje svijet nije znao da postoje. Morris Bellamy sakriva novac i spise u kovčegu ispod jednog drveta nedaleko od svoje kuće neposredno prije nego je uhapšen zbog drugog zločina.
Nekoliko decenija kasnije dječak Peter Saubers pronalazi skriveni kovčeg koji mu rješava probleme nastale u familiji zbog nedostatka novca, ali mu i stavlja ubojicu za vrat koji izlazi iz zatvora i koji je došao po svoj davno zakopan pljen.
***
Stephen Edwin King, rođen je 1947. Godine, američki je pisac najpoznatiji po svojim nevjerojatno popularnim horor romanima. Kingove priče nerijetko uključuju posve obične protagoniste, poput obitelji iz srednjeg sloja, djeteta ili pisca. Iako ih prikazuje kako vode svakodnevne živote, nadnaravno se gotovo uvijek uključi i iznimne okolnosti eskaliraju u priči. King, međutim, piše i priče izvan žanra horora, uključujući, primjerice, romane “Iskupljenje u Shawshanku” i “Tijelo”.
- godine, objavljuje odluku o prestanku pisanja, potaknut ozljedama prometne nesreće od kojih se nikada nije u potpunosti oporavio. Svoje obećanje, na sreću brojnih obožavatelja, nije održao – u prodaji se našao roman “Mobitel”, kojim po tko zna koji puta demonstrira vrhunski talent takozvanog suspense autora.
Autor bestselera poput “Snovolovke”, “Vreće kostiju”, “Ono”, “Herčeva u Atlantidi”, “Djevojčice koja je obožavala Toma Gordona”, “Očajavanja”, “Rose Madder”, “Nesanice”, Stephen King promijenio je globalnu književnu sliku svojim napetim, krvavim, nježnim, okrutnim romanima, punim tajne snage i unutrašnje moći.
CRVENOKOSA / Orhan Pamuk; – Zagreb: Vuković & Runjić, 2017.
Deseti roman nobelovca Orhana Pamuka iznova nas vodi u Istanbul osamdesetih, u turbulentno razdoblje nakon vojnog udara prožeto napetostima između političke ljevice i desnice. Priča je to o kopaču bunara Majstoru Mahmutu i njegovu šegrtu Džemu u potrazi za vodom na goleti pokraj grada.
Naporno radeći na ljetnoj žezi, Džem i Mahmut se zbližavaju, a njihov odnos prerasta u prisno prijateljstvo kakvo Džem nikada nije ostvario sa svojim ocem. U obližnjem gradiću Džem upoznaje tajanstvenu crvenokosu glumicu putujuće kazališne družine. Iako je udana, Džem s njome ostvaruje svoje najintimnije snove, a nedugo zatim Majstor Mahmut pogiba u neobičnim okolnostima. Džem se vraća u Istanbul i mnogo godina poslije doznaje da je skrivio majstorovu smrt te da ga za Crvenokosu veže mnogo više od nekoliko besanih noći.
Orhan Pamuk iznova suprotstavlja temeljne mitove Zapada i Istoka: Sofoklova Kralja Edipa i Firdusijevu priču o Rustemu i Suhrabu, to jest priču u ocoumorstvu priči o ubojstvu sina. Propitujući književne temelje dviju kultura vraća nas velikim i važnim temama kao što su odnos očeva i sinova, autoritarnost i individualnost, a povrh svega, čovjekova sloboda.
***
Orhan Pamuk, rođen u Istanbulu 1952., najistaknutiji je suvremeni turski romanopisac, autor osam romana, knjige eseja “Druge boje” (1999) i memoara “Istanbul: grad, sjećanja” (2003). Djela su mu prevedena na više od pedeset jezika.
Dobitnik je večeg broja međunarodnih nagrada a 2006, g. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
U priopćenju odbora za dodjelu Nobelove nagrade se navodi da je Pamuk, koji živi i radi u Istanbulu, “u potrazi za melankoličnom dušom svog rodnog grada otkrio nove simbole za sukob i ispreplitanje kultura”.
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr