nina vavra

Nina Vavra (Križevci, 5. siječnja 1879. – Zagreb, 21. rujna 1942.)

Hrvatska glumica. Završila Hrvatsku dramatsku školu S. Miletića (1898). Od 1899. do kraja života bila je članica zagrebačkoga HNK-a, osim sezone 1921/22., kada je bila u Splitu. Započela je ulogama naivka, no brzo se potvrdila kao glumica velikoga raspona i intenziteta dramskog izraza. Zahvaljujući snažnom temperamentu, iznimnoj dikciji i vrsnoj interpretaciji i komičnih i tragičnih uloga, podjednako je uspješno tumačila uloge različitih snažnih ženskih likova.

U hrvatskom repertoaru važnije su joj uloge: Pelinka (I. Gundulić, Dubravka), Maca (J. Freudenreich, Graničari), Jele i Mare (I. Vojnović, Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja), Kata (S. Tucić, Povratak), Hasanaginica (M. Ogrizović), Tamara (F. Galović), Eva i Žena (M. Krleža, Vučjak, Adam i Eva), Lenka (J. Kulundžić, Ponoć), Kaja (J. Ivakić, Inoče) i Stanka (A. Muradbegović, Bijesno pseto). U klasičnom repertoaru istaknula se kao Kasandra (Eshil, Orestija), Elektra i Antigona (Sofoklo), Andromaha (Euripid, Trojanke). Bila je Shakespeareova Margareta (Rikard III.), Kasandra (Troilo i Kresida), Gertruda (Hamlet), Helena i Hipolita (San ljetne noći), Pegan (Kralj Lear) i Valerija (Koriolan), Corneilleova Kraljevna (Cid) i Molièreova Dorina (Tartuffe). Istaknula se i kao Marinka i Anisja (L. N. Tolstoj, Moć tmine) te Sofija (A. P. Čehov, Ujak Vanja), Schillerova Amalija i Kraljica Elizabeta (Razbojnici i Marija Stuart), Grillparzerova Medeja, Hebbelova Judita, Hauptmannova Roza Bernd, Lujza (Tkalci) i Gđa Henschel (Kirijaš Henschel), Schönherrova Žena (Žena i vrag) te u Ibsenovim djelima kao Rebeka West (Rosmersholm), Gđa Alving (Sablasti) i Gina (Divlja patka), a u Strindbergovima kao Julija (Gospođica Julija), Eliza (Lomača) i Gđa Heyst (Uskrs).

Družila se s književnicima hrvatske moderne i sama se bavila pisanjem (pseudonim Ylajali) i prevođenjem (sa češkog i njemačkoga prevela oko 50 dramskih djela), a 1907. anonimno je u HNK-u prikazana njezina drama Dolazak Hrvata. Gostovala je u svim hrvatskim kazalištima, a 1904. u Národnom divadlu u Pragu nastupila je na češkom jeziku kao Eva (I. Madách, Čovjekova tragedija). Jedna je od najistaknutijih i najsamosvojnijih hrvatskih glumica prve polovice XX. st.

Godine 2010. križevački povjesničar Ivan Peklić objavio je monografiju o Nini Vavri (Nina Vavra: Križevačka tragetkinja u hramu hrvtske Talije), a jedna ulica u Križevcima nosi njeno ime.

prigorski.hr/Hrvatska enciklopedija

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

Branimir Detoni

Branimir Detoni (Križevci, 24. rujna 1901. — Zagreb, 9. veljače 1970.).

U Zagrebu završio Trgovačku akademiju (1920) i Ekonomsko-komercijalnu visoku školu (1922). Novinar Hrvatskog Lloyda, zatim …

Križevci 1842.

Marko Badovinac (Badovinci kod Ozlja, 19. rujna 1770. — Križevci, 18. studeni 1850.).

Marko Badovinac bio je kipar amater.  Gimnaziju je učio u Zagrebu 1785.–1791., a grkokatoličku bogosloviju …