Način na koji hodate otkriva puno o vašoj osobnosti, a da toga niste ni svjesni. Novo istraživanje povezuje brži hod s višim razinama ekstroverzije, savjesnosti i otvorenosti te nižim razinama neurotičnosti.
Tim istraživača iz Francuske i Amerike htio je saznati kako naša osobnost utječe na naš hod kako starimo. Kako su objasnili u studiji, brzina hodanja je oznaka zdravlja u odrasloj dobi. Sporiji hod povezan je sa slabijim mentalnim i fizičkim zdravljem, oštećenom kognicijom, i višim rizikom smrti. Također tvrde kako su visoka neurotičnost i niže razine ekstroverzije, otvorenosti i savjesnosti povezani s fizičkim opadanjem koji prijavljuju sami ispitanici, piše portal geek.hr.
Kako bi vidjeli postoji li takva veza, usporedili su brzine hodanja i karakteristike sredovječnih i starijih odraslih. Osobnost je ispitana upitnikom i svaki sudionik je ocijenjen na testu Velikih pet faktora ličnosti (eng. Big Five) – ekstraverzija, savjesnost, otvorenost, ugodnost, neurotičnost. Brzina hodanja ustanovljena je na osnovi njihovog uobičajenog tempa.
Znanstvenici ne samo da su otkrili da osobnost utječe na brzinu hodanja, otkrili su i kako može utjecati na to kako se naše hodanje mijenja tijekom vremena. Rezultati sugeriraju da oni ljudi koji imaju visoke razine ekstroverzije, savjesnosti i otvorenosti te niske razine neuroticizma hodaju u prosjeku brže i manje opadaju u brzini tijekom vremena. Ugodnost, međutim, nije imala nikakvog utjecaja.
Savjesnost i ekstraverzija imali su više pozitivnih utjecaja od otvorenosti. Uzimajući u obzir i druge demografske podatke i podatke o ličnosti, ljudi koji imaju visoke razine ekstraverzije hodali su u prosjeku 0,06 metara po sekundi brže nego njihovi introvertirani prijatelji.
Znanstvenici ističu kako su ekstrovertiraniji, savjesniji pojedinci vjerojatnije fizički aktivni pa stoga manje pate od fizičkih i mentalnih zdravstvenih poteškoća. Ekstraverzija, savjesnost, otvorenost i niske razine neurotičnosti već su u jednoj studiji povezani s više fizičke aktivnosti i manje sjedilačkog ponašanja. Viši neuroticizam i manja savjesnost, s druge strane, povezani su sa suprotnim ponašanjem.
Radi se o zanimljivoj vezi, ali u ovoj fazi potrebno je još istraživanja kako bi se objasnilo zašto je to tako. Svodi li se sve na osobnost i naše ponašanje? Ili postoji i neki biološki ili neurološki aspekt priče?
U svakom slučaju, ako želite na brzinu procijeniti nečiju osobnost, proučite način na koji hodaju.
prigorski.hr