Zbog uvjerenja da klasična glazba utječe na inteligenciju trudnice često odlaze na koncerte, a učitelji u školama rado djeci sviraju Mozartova djela, ali stručnjaci ocjenjuju da stvari ipak nisu tako jednostavne.

“Ranih 90-ih godina u Sjedinjenim Državama bila je objavljena studija koja je sugerirala da slušanje Mozartovih kompozicija čini ljude pametnijima, kaže Michael Oehler, predsjednik Njemačkog društva za glazbenu psihologiju.

Međutim, rezultati te studije nisu nikada bili ponovljeni, kaže Oehler i ocjenjuje “To je urbani mit”.

Prema ocjeni stručnjaka sviranje pozitivno djeluje na kognitivne funkcije, ali to se događa bez obzira na to koji glazbeni instrument svirate i neovisno o glabzenom žanru.

“Postoje jasni dokazi da sviranje glazbe mijenja mozak”, kaže Oehler.

Glazba ne čini ljude pametnijima, ali ona razvija senzorimotoričke vještine, poboljšava interakciju između osjetnih organa i motoričkih funkcija.

Glazbenici su tako sposobni obavljati usporedo više radnji, čitati note, oblikovati ih svirajući te provjeravati jesu li odsvirali ispravnu ili ‘falš’ (krivu) notu. Razvijanje takvih vještina također mijenja određena područja mozga.

(Hina)

fah