Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je u subotu na 39. zasjedanju Opće skupštine UNESCO-a i u svome govoru istaknula da će Hrvatska i dalje aktivno surađivati na svim područjima djelovanja te organizacije, koja pokrivaju područje kulture, obrazovanja, znanosti, društvenih i humanističkih znanosti te komunikacija i informacija.

Opća skupština UNESCO-a održava se od 30. listopada do 14. studenoga u sjedištu u Parizu, a ministrica Obuljen Koržinek na izlaganju izaslanstava govorila je o prioritetima Hrvatske. Izlaganja se održavaju svake dvije godine i na njima sudjeluju izaslanstva svih država članica.

Ministrica je istaknula važnost promicanja svih programskih područja UNESCO-a, obrazovanja, znanosti, kulture i komunikacija te izrazila potporu u normativnom radu Organizacije, kao i spremnost na poticanje djelovanja Fonda za kulturnu raznolikost kako bismo zajednički širili dinamični kulturni sektor te promicali suradnju za održivi razvoj, izvijestilo je Ministarstvo kulture na svojim internetskim stranicama.

Hrvatska kao članica Europske unije usredotočena na “nedavno pokrenuti projekt vezan uz očuvanje kulturne raznolikosti i baštine u izvanrednim situacijama”, navela je ministrica kulture. Raduje nas, dodala je, suradnja s UNESCO-om tijekom Europske godine kulturne baštine 2018. godine, “kada ćemo biti u prilici ponovno potvrditi zajedničku predanost očuvanju kulturne baštine”.

Kao treća potpisnica Konvencije za zaštitu podvodne kulturne baštine Hrvatska se obvezala na promicanje i zaštitu baštine te osnovala Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, koji će se još više osnažiti kako bi pružao mogućnost obrazovanja i izgradnje kapaciteta na području konzerviranja i restauriranja podvodnih nalaza te promicao međunarodnu suradnji u tom važnom području kulturne baštine, istaknula je Obuljen Koržinek.

Ključna uloga obrazovanja, implementacija Strategije obrazovanja prioritet Vlade

Istaknula je i ključnu ulogu obrazovanja u postizanju višestrukih ciljeva Agende 2030, naglasivši ulogu obrazovanja u borbi protiv nasilnog ekstremizma i međunarodnu suradnju u području otvorenih obrazovnih resursa. UNESCO-ov rad na pismenosti ključan je u postizanju cilja održivog razvoja u promicanju pismenosti u okviru Agende 2030.

“Kada je riječ o obrazovanju, na nacionalnoj razini Vlada RH kao prioritet ističe implementaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te posebno provođenje kurikularne reforme. Krajnji je cilj poboljšanih kurikuluma osigurati da učenici budu spremni za izazove koje sa sobom nosi tehnološki, gospodarski i društveni razvoj te da i tijekom profesionalnog života nastave sa cjeloživotnim učenjem”, rekla je ministrica.

Za odluke o budućnosti planeta važno poticati i društvene i humanističke znanosti

Na području prirodnih znanosti hrvatski prioriteti slažu se s aktivnostima UNESCO-a na području održivog razvoja, posebice ekologije i zaštite zraka okoliša, zemlje, kao i vode i strategija upravljanja bioraznolikošću, rekla je Obuljen Koržinek istaknuvši pritom kako Hrvatska smatra da poticanje prirodnih znanosti i proširenja kapaciteta u znanosti i obrazovanju, premda je osobito važno, nije jedino od presudnog značaja za postizanje održivog razvoja. Odgovornom donošenju odluka koje se tiču budućnosti našeg planeta, napomenula je, podjednako doprinosi i poticanje društvenih i humanističkih znanosti, etike znanosti kao i demokracije i ljudskih prava.

Promicanje sigurnosti novinara neophodan preduvjet za slobodu izražavanja

Ministrica kulture posebno je istaknula kako je jedan od najvećih izazova za slobodu izražavanja u današnjem svijetu nasilje nad novinarima i nekažnjavanje tih zločina, uz posebne prijetnje s kojima se susreću novinarke.

Naglasila je stoga kako je Hrvatska odlučna dati podršku UNESCO-u u “zadržavanju uloge predvodnika u promicanju sigurnosti novinara kao neophodnom preduvjetu za slobodu izražavanja, provodeći Akcijski plan UN-a o sigurnosti novinara i pitanju nekažnjavanja”.

Pozdravila je donošenje Globalnog izvješća o svjetskim trendovima u slobodi izražavanja i razvoju medija koje ističe ključne promjene u medijskom prostoru, poput širenja neprovjerenih vijesti, govora mržnje, te stalnih prijetnji fizičkoj i digitalnoj sigurnosti radnika.

U predstojećem dvogodišnjem razdoblju izrazila je nadu za proširenjem opsega europske i izvan europske suradnje te novim inovativnim projektima na području obrazovanja, znanosti i kulture u svrhu podupiranja mira i stabilnosti u ovom i svim ostalim dijelovima svijeta, ističu iz Ministarstva kulture.

Hina/fah