Zbog velikih šteta koje čine na ribnjacima i ribljem fondu na otvorenim vodama te u pitanje dovode održivost poljoprivredne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi, po novom Zakonu o lovstvu, koji je Vlada poslala u Sabor, kormorani ili veliki vranci postaju lovna divljač. U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da veliki vranac nije zaštićena vrsta jer nije ugrožen niti je proglašavanje njegove zaštite propisao EU. No, njegovim uvrštenjem na popis pernate divljači, u vrijeme kad se kormoranska populacija u Hrvatskoj i učetverostruči, moći će se puno brže djelovati u cilju sprečavanja velikih gospodarskih šteta.
Iako su kormorani samo jedna od 164 vrste ptica koje obitavaju na hrvatskim vodama, oni naprave oko 70 posto šteta posebno na ribnjacima od ukupne količine ribe koju pojedu ili oštete ptice na ribnjacima. Osim ribnjaka velike štete naprave i na svim ostalim vodama kojima upravljaju sportski ribolovci kroz klubove, zajednice i saveze a njih je gotovo 70 000 u Hrvatskoj. Uvrštavanjem kormorana u lovnu divljač izbjeći će se velike naknade šteta koje svake godine potražuju vlasnici ribnjaka.
Prošle sezone problem se rješavao dopuštenim odstrelom 10% procijenjene populacije od oko 12.000 ptica a i to je kratko trajalo jer je zbog tople zime i ranog gnježđenja ta odluka ukinuta početkom veljače.
Lovit će ih samo u lovištima početkom jeseni u vrijeme migracija kad se njihov broj u Hrvatskoj multiplicira i izvan vremena gnježđenja i othranjivanja ptića. Prvo će se utvrditi njihovo m brojno stanje, a zatim odrediti izlovne kvote. Županije će moći donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja ptica radi sprečavanja ozbiljnih šteta na ribnjacima i vodama. Tako će se na taj način populacija kormorana moći smanjivati, priopćio je Mirko Hanžeković, član ŠRK Šoderica.
prigorski.hr