Ovih je dana, kao i svake godine, naša pažnja malo više bila usmjerena prema nebu. Pomrčina mjeseca, Mars u perigeju, pa stoga posebno sjajan, i konačno, redovna predstava ‘Suza svetog Lovre’.

Zato ćemo i ovaj ogled početi pogledom u nebo: najsjajnija zvijezda zviježđa Djevice, Alpha Virginis, poznatija kao Spica, odavna je privlačila pažnju svojim posebnim sjajem. Kao i svaka zvijezda, nekoliko je tjedana nevidljiva, dok ju zasljepljuje sjaj sunca.

Iz ‘sjene’ sunca Spica izlazi, ‘rađa se’ 8. rujna, da bi tokom godine bila vidljiva u različita doba dana, a u sunčevoj svjetlosti Spica izgara 15. kolovoza. Nije ovo jedina podudarnost, koja nam ukazuje da je zvjezdano nebo nad nama nešto najveće okom vidljivo i da trebamo samo čitati vječni jezik zvijezda.

bistrica6

Petnaesti kolovoza jedan je od najvećih blagdana kršćanstva, Velika Gospa, tradicionalno prošćenje, odnosno hodočašće u lokalna i nacionalna Gospina svetišta. Najveće je u Hrvatskoj nacionalno svetište u Mariji Bistrici.

Omiljeno je hodočasničko mjesto već stoljećima, ne samo za središnju Hrvatsku, a cilj je hodočasnika nevelik neugledan kip crne boje, koji, svečano urešen krasi glavni oltar. Prije nego su čudesni događaji potaknuli posebno štovanje bistričke Bogorodice, crkva je bila posvećena svetim Petru i Pavlu, čiji se kipovi nalaze i danas na glavnom oltaru, lijevo i desno od bistričke Crne Madone.

bistrica10

Posebno štovanje kipova tzv. ‘Crnih Madona’ rašireno je od početaka kršćanstva, a povezuje se sa stihovima iz Pjesme nad pjesmama ‘Nigra sum sed formosa’ (crna sam ali lijepa). Solomonova je Pjesma nad pjesmama teološki tumačena kao duhovna ljubav vjernika i Crkve.

bistrica8

‘Crne Madone’ središnje su ikone pavlinskoga reda, te se u svakoj crkvi nalazi slika ‘Crne Madone’, koja je kopija pralika, izvorne ikone iz Czestochowe. Na sličan način, kopije bistričke ‘Crne Madone’ izvedene su u crkvama koje se nalaze na hodočasničkim putovima prema Mariji Bistrici, npr. u Zlataru, ili Zaistovcu.

bistrica7

Crkva u Mariji Bistrici jendo je od najljepših djela historicizma, izvedena prema planovima Hermana Bollea, udomaćenog njemačkog arhitekta i umjetnika koji je izveo regotizaciju zagrebačke katedrale, a također je napravio i nacrte za križevačku katedralu S. Trojstva.

bistrica9

Na staroj slici vidimo kako je izgledala barokna crkva u Mariji Bistrici, za čijim je gubitkom izvornosti veoma žalio restaurator Gjuro Szabo početkom prošlog stoljeća. No crkva je ušla u našu kolektivnu svijest, ovakva, veličanstvena i jedinstvena, te ju više ne bismo mogli zamisliti drugačijom.

Zdenko Balog/prigorski.hr