Izjava dana

straza5

Na marginama 170. godišnjice Križevačke djevojačke straže – Hrvatska moda u Križevcima

Pišući o godišnjici rođenje Sidonije Erdödy (udate Rubido), dotakli smo se teme hrvatske mode. Hrvatska, odnosno ‘narodna’ moda pojavljuje se istovremeno s Ilirskim preporodom, zajedno s ostalim oblicima društvenog života, plesovima, glazbom, pjesništvom, društvenim igrama, tražeći specifične nacionalne inačice nasuprot kozmopolitizmu, koji je posebno izražen baš u modi.

straza1

Već od vremena Luja XIV., moda je apsolutno centralizirana, te je želja za što bržim praćenjem mode bila jedna od važnih poticatelja brže pošte, a Napoleonova blokada Britanije najviše je zapamćena kroz blokadu modnih vijesti iz Pariza.

Čak i kad je Revolucija uvela u Parizu oblike građanske mode kao otpor staleškoj, ove su čudne nošnje poslušno prihvaćene diljem Europe kao nova pariška moda. U takvim okolnostima, dok se i Hrvatska nastoji svojim modnim podliscima Agramer Zeitungu uključiti u praćenje mode, Ilirci propovijedaju otpor ‘kozmopolitskoj, ‘njemačkoj’ modi, nudeći nešto nezamislivo, narodnu odjeću.

straza2

Ovdje mora bit jasno da se ne radi o narodnoj nošnji, niti ikakvom derivatu iste, jer narodna nošnja u Hrvatsko je toliko raznolika da nikako ne bi mogla doprinijeti nacionalnom jedinstvu. Grafika ‘Albert Nugent i njegovi seržani prilikom instalacije bana Hallera’ iz 1842., autentičan je dokument o miješanju narodne i europske mode toga razdoblja u Hrvatskoj.

Miješaju se građani u frakovima i s cilindrima s jedne strane sa onima koji nose stilizirane časničke bluze ‘surke’, što je bilo glavno obilježje narodne mode. Preko pomodnih haljina s konstrukcijom (krinolina) i nacionalno nastrojene dame nose slične surke.

straza4
Bit će zanimljivo spomenuti da postoji dokument koji dokazuje da je ista ova ‘narodna odjeća’ bila žestoko promicana i nošena u Križevcima u vrijeme Narodnog preporoda, kako prije, tako i poslije Bachovog apsolutizma. Podroban opis dočeka bana Jelačića 11. srpnja 1848. u Križevcima kojega prema podacima očevica prenosi Fran Gundrum, sadrži ne samo dragocjen izvještaj o nastanku Križevačke djevojačke straže, nego i mnogo drugih podataka o eleganciji križevačkih građana, snažno predanih nacionalnoj ideji.

straza3
Čitamo da su križevačke ljepotice dočekale Bana noseći …odugačke surke iz bijelog ili plavog cachemira, opšivene crvenim baršunom, crveni prsluk sa srebrnim gajtanima i dugmetima, te bijele suknje. Na glavi su djevojke imale ‘parte’ iz crvenog baršuna, sa srebrnim ‘blijestkama’ obšivene, a gospođe su nosile ‘poculice’.

U uzbuđenju u kojem su svi slojevi, društva, gradske straže, uglednici, htjeli dati svoj obol što svečanijem ugošćenju uglednog i voljenog gosta, iz puke šale krenula je ideja da nekoliko djevojaka opaše sablje i stražari pred banovim konačištem u vladikinom dvoru.

Mnoge su se djevojke oduševile idejom, poigrale se sa časničkim sabljama da vide ‘kako im stoje’, no poneke su dobile doma ‘obrisač’ kad su došle s idejom da sudjeluju u akciji. Na kraju su se skupile četiri djevojke iz uglednih obitelji: Marilda pl. Štriga, sestra Alberta Štrige, sestre Valburga i Marica (Mariana) Bubanović, te Ida (Adelhaida) Bubanović. Sve su četiri djevojke odgovorno i disciplinirano čitavu noć stražarile pred banovim konačištem, ostala je legenda koju je ovaj grad na najljepši mogući način obnovio i oživio prije deset godina.

straza6
Prigodom obnove Križevačke djevojačke straže 2008., pristupilo se i rekonstrukciji kostima koji bi najbliskije odgovarao poznatim podacima, te je za uzor uzeta fotografija Ide Zerpak (r. Bubanović), jedne iz prapostave Djevojačke straže. Iako ju fotografija pokazuje u zreloj životnoj dobi, te odražava više modu građanskog rokokoa 60ih nego bidermajersku modu 40ih, ova je fotografija najizvorniji podatak o nošnji jedne od stražarica iz 1848. Tu je naravno i izbor boja trobojnice koja je upravo tih godina promovirana kao nacionalni barjak svih zemalja Hrvata, te se uvijek naglašavaju narodnom modom. Tako i naše obnovljene stražarice nose crveno – bijelo – plavu kombinaciju.

straza
Pretpostavili bismo da je izvorna odjeća stražarica iz 1848. više ličila odjeći dame sa ilustracije ‘Albert Nugent na Harmici prigodom instalacije bana Hallera’, iz 1842. Krinolina je nešto uža, a surka prebačena, više kao simbol nego kao integralni dio nošnje. Narodna moda je još u začetku i nije razvila elegantna rješenja kakva će biti nošena dvadesetak godina kasnije.

Spomenimo na kraju da je pored ovih ostalih podataka podrobno dokumentirana i odora križevačke gradske straže ‘purgerkora’. Opis koji čitamo identičan je nedavno obnovljenoj povijesnoj postrojbi varaždinskih ‘purgara’. Radilo se, dakle o standardnoj odori gradskih straža. Ostaje u zraku ideja da u promidžbi zavičajne baštine danas-sutra uz naše ljepotice, djevojačke stražarice, vidimo postrojene i momke, obnovljene ‘purgerkorce’?!

Zdenko Balog/prigorski.hr

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

spravisce kraj

POSTANITE DIO VELIKE KRIŽEVAČKE POZORNICE NA OTVORENOM Traže se glumci 51. Križevačkog velikog spravišča

Razmišljali ste o glumi, ali nikada niste dobili svojih pet minuta? Odlično, tražimo upravo vas! …

sankanje plesevica

Sanjkanje na Plešivici

Zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak prisustvovala je u nedjelju otvorenju sanjkaškoga natjecanja „Kup Plešivice“ …