NOVAGENETIK
Lelja Dobronić

Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. – Zagreb, 22. prosinca 2006.)

Povjesničarka i povjesničarka umjetnosti, počasna Križevčanka. Rođena je u Zagrebu. Otac joj je bio Antun Dobronić, poznati glazbenik i skladatelj. Završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirala je povijest umjetnosti i kulture s arheologijom, te nacionalnu i opću povijest.

Bila je zaposlena u Gipsoteci, (danas Gliptoteci), Muzeju grada Zagreba, Regionalnome muzeju za zaštitu spomenika kulture, radila je i kao znanstvena savjetnica i ravnateljica u Povijesnom muzeju Hrvatske. Bila je stručna urednica i vanjska suradnica Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”.

Prva dva istraživačka rada koji su joj bili, prema njezinim riječima, odskočna daska za daljnji rad bila su Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz 1201. i Topografija zagrebačkog Kaptola prema ispravama iz 13. i 14. stoljeća, koje je napisala uz pomoć velike zemljišne karte s prikazom zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa i zagrebačkog Kaptola koju je nacrtao slikar Bišćan, suradnik u Muzeju grada Zagreba.

Bila je prva urednica muzejskog časopisa Vijesti muzealaca i konzervatora, koji je u početku izlazio šest puta na godinu. Uz redoviti posao taj je časopis uređivala punih 13 godina.

Objavila je tri knjige o templarima, među kojima je i djelo Posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj i kroniku Isusovačke gimnazije Klasična gimnazija u Zagrebu 1607.-2003.

Svoj vrhunac u radu dosegnula je u Hrvatskom povijesnome muzeju, gdje se posebno istaknula u pedagoškom radu i komunikaciji s publikom. Surađivala je na radiju i televiziji. Na HTV-u je bila suradnica i suautorica u emisijama Kalnički plemenitaši, Prošlost u sadašnjosti: Antun Dobronić.

Također je napisala neku vrstu monografije o svome ocu: Antun Dobrnonić, sjećanje i uspomene. Za svoj rad dobila je niz nagrada i priznanja, među kojima i  Nagradu grada Zagreba te Nagradu Hrvatskog muzejskog društva “Pavao Ritter Vitezović” za životno djelo. Umrla je u Zagrebu 22. prosinca 2006. u 86. godini.

Nepotpun popis djela

Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XVIII. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1604.-1700. (ur.) (1949.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XIX. Acta colonos civitatis spectantia 1615.-1665. Regesta proventuum et expensarum civitatis 1614.-1669. (ur.) (1953.)
Stare numeracije kuća u Zagrebu (1959.)
Zagrebački graditelj Janko Jambrišak (1959.)
Stari planovi Zagreba (1961.)
Zaboravljeni zagrebački graditelji (1962.)
Zagrebački arhitekti Hoenigsberg i Deutsch (1965.)
Zagreb (1966.)
Vodič po Gornjem gradu, Zagreb (1967.)
Zagrebački Gornji grad nekad i danas (1967., 21983.) / Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas (31986., 41988.)
Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba (1971.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XX. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1701.-1742. Protocollum civium 1733.-1799. Proprietarii domuum Zagrabiensium saec. XVIII. (Tabellae) (ur.) (1971.)
Dvorac Golubovec (1972.)
Palača Povijesnog muzeja Hrvatske (1972., 22004.)
Zagreb (povijesne i umjetničke znamenitosti). Okolna mjesta. Vodič (1974.)
Antun Dobronić, 1878.-1955. Popis glazbenih djela (1974.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XXI. Protocolla restaurationum, protestationum et statutorum 1743.-1834. (ur.) (1975.)
Po starom Movraču. Pokušaj povijesne topografije (1979.)
Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova (1983.)
Viteški redovi templari i ivanovci u Hrvatskoj (1984.)
Zagreb (1985.)
Bedenica, župa Svih svetih (1987.)
Zagrebačka biskupska tvrđa (1988., 21991.)
Biskupski i kaptolski Zagreb (1991.)
Slobodni i kraljevski grad Zagreb (1992.)
Monumenta historica civitatis Zagrabiae. Vol. XXII. Protocolla varia (ur.) (1992.)
Renesansa u Zagrebu (1994.)
Veliko Trgovišće. Župa Majke Božje od sedam žalosti, nekad župa Sv. Jurja ob Jezeru (1997.)
Kalnički plemenitaši (1998.)
Iz prošlosti Glogovnice (1999.)
Splet sudbina. Riječi prethodnika i sabrani spisi o djedovima (2000.)
Antun Dobronić (2000.)
Antun Dobronić, 1878.-1955. Popis skladba (2000.)
Templari i ivanovci u Hrvatskoj (2002.)
Stari “vijenac” sela oko Zagreba (2003.)
Klasična gimnazija u Zagrebu od 1607. do danas (2004.)
Zagrebačka akademija. Academia Zagrabiensis. Visokoškolski studiji u Zagrebu, 1633.-1874. (2004.)
Crkva Svete Katarine. Sakralni kulturno-povijesni vodič (2005.)
Po starom Moravču: pokušaj povijesne topografije (tlocrte nacrtao Zorislav Horvat)

prigorski.hr/mdc.hr

foto: mdc.hr

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

albert štriga

Alberto Ognjan Štriga (Križevci, 30. svibnja 1821. – Zagreb, 7. ožujka 1897.)

Sin suca Ivana Nep. pl. Štrige Cunovečkoga i Cecilije, rođene pl. Raizner, osnovnu školu je …

tihomir matoić tišo

IN MEMORIAM Tihomir Matoić Tišo (2. svibnja 1989. – 1. ožujka 2009.)

Jedna od najvećih tragedija u novijoj povijesti Križevaca dogodila se 28. veljače 2009. godine kada …