Rektorove nagrade posebno su priznanje izvrsnim studentima, istaknuo je u rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras na dodjeli 184 Rektorove nagrade u pet kategorija za akademsku godinu na izmaku 2016./2017., te pozvao dobitnike da ostanu živjeti i raditi u Hrvatskoj.

Na svečanosti priređenoj u Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta zagrebačkog Sveučilišta, nagrade je primilo 880 najvrsnijih studenata toga najstarijeg hrvatskog sveučilišta. Nagrade su dobitnicima uručili rektor Boras i dekani te prodekani fakulteta i akademija ovisno o području, a na svečanosti su bili i prorektori zagrebačkoga Sveučilišta, profesori i studenti te drugi uzvanici.

Nagrađena 123 rada od 265 pristiglih

U kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvaju autora Rektorovom nagradom nagrađena su 123 rada, u kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) 28 radova.

Uručene su i četiri Rektorove nagrade u kategoriji “veliki” timski znanstveni i umjetnički rad (na kojjima je radilo više od deset autora), a u kategoriji posebni natjecateljski uspjesi pojedinaca ili timova dodijeljeno je sedam nagrada, dok su Rektorovu nagradu u kategoriji društveno korisnoga rada u akademskoj i široj zajednici dobila 22 rada.

Kao i prethodnih godina, na Ekonomskom fakultetu postavljena je izložba plakata na kojima su nagrađeni studenti predstavili svoje radove, a može se razgledati do 13. srpnja.

Pravo prijave za Rektorovu nagradu imali su svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade, koji je Senat usvojio na sjednici 9. veljače 2016., studenti su svoje radove mogli prijavljivati u šest kategorija. Povjerenstvo za dodjelu Rektorove nagrade pregledalo je i ocijenilo pristiglih 265 radova, nakon čega je rektoru dostavilo konačni prijedlog nagrađenih, koji je donio i konačnu odluku o dobitnicima.

Novčani iznos Rektorove nagrade trebalo bi osigurati iz proračuna

Rektor Boras ustvrdio je kako je “Rektorova nagrada puno više od nekadašnjih skromnih 500 do 1500 kuna, a trebala bi biti od deset tisuća do 20 tisuća kuna, ali taj novac morao bi se osigurati iz državnoga proračuna, a sada se izdvaja 0,82 posto BDP-a za visoko obrazovanje, dok je europski prosjek 1,2 posto BDP-a”.

No, ocijenio je rektor, nagrađeni studenti pokazuju kako ni to nije presudno, već su bitni entuzijazam, snaga, volja i želja za uspješnim životom onih koji su se prijavili za nagradu i koji znaju što žele. Boras je posvjedočio kako bi volio da njihov primjer slijede i ostali studenti, a posebice oni koji studiraju deset i više godina što im, rekao je, “na žalost mi još dopuštamo”.

Rektor je dodao kako studenti ne smiju zaboraviti i služiti društvu u kojemu žive te pozvao studente da ostanu u Hrvatskoj i tu zasnuju obitelji. Boras smatra kako je za djecu važno da ih odgajaju obrazovani roditelji, da imaju od koga učiti i dobiti one vrijednosti koje se moraju promicati na sveučilištu – opće europske vrijednosti poštenoga rada i služenja društvu i traženja da društvo na isti način odgovori na pošteno služenje.

Jer, objasnio je, universitas ne znači samo sveučilište kao mjesto na kojemu se može sve naučiti, već i zajedništvo svih nas, ne samo unutar sveučilišta, već i unutar obitelji te cijeloga društva. Rektor se nada da će dobitnici ostati u Hrvatskoj i razmisliti hoće li “prihvatiti na prvi pogled primamljive ponude iz inozemstva, ali kada se pogleda dugoročno pitanje je kako ćete tamo živjeti vi i vaša djeca”.

“Hrvatska ima budućnost upravo zahvaljujući vama mladim izvrsnim ljudima”, uvjeren je rektor Boras. Nada se da ćemo se svi zajedno oduprijeti i “niskim propagandama kako ne vrijede sveučilište i društvo”, te ocijenio da je za to odupiranje potrebna akademska razina komunikacije sviju, uključujući i one sa suprotstavljenim stajalištima.

Mladi dobitnici utjelovljenje su klasičnoga načela dobroga i lijepoga

“Kada smo vidjeli i saslušali sve ove mlade krasne ljude, onda mi se vratila moja klasičarska naobrazba koja mi omogućava i da kažem nekoliko grčkih maksima o tome kakvi ljudi trebaju biti”, rekao je Boras, te dodao kako “upravo ovi mladi lijepi, pametni i sposobni ljudi utjelovljuju ono klasično antičko načelo dobroga i lijepoga, sposobnoga i uviđavnoga što uključuju vanjštinu i unutrašnju priodu čovjeka”. Takvi mladi ljudi, ocijenio je, “slika su Sveučilišta u Zagrebu i slika naših mladih ljudi koji će jednoga dana biti akademski građani, doktori znanosti i elita ovoga društva”.

Rektor je dobitnicima poručio da takvi kakvi su sada budu cijeli život prema sebi, svojim obiteljima i svojoj djeci “koju nemojte zaboraviti imati”, a njegov je savjet popraćen dugim pljeskom uzvanika.

U ime svih dobitnika Rektorove nagrade, studentica Tekstilno-tehnološkoga fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta Valerija Ljubić zahvalila je rektoru što je prepoznao izvrsnost truda, rada i zalaganja nagrađenih studenata i što je to nagradio. Istaknula je kako upravo trenutak dodjele nagrade za svakoga od dobitnika poseban ponos i priznanje za uloženi trud. Studentica je zahvalila i mentoricama i mentorima za potporu i poticaj, te dodala kako je nagrada sigurno i potvrda njihove izvrsnosti u znanstvenom, umjetničkom, stručnom i nastavnom radu, ali i kako je to uspjeh i obitelji te prijatelja nagrađenih koji su bezuvjetno vjerovali u naše sposobnosti.

Ljubić je ustvrdila i kako Rektorova nagrada pridonosi jačanju samopouzdanja i vjere u rad i znanje svakoga od nagrađenih, te istaknula i izvrsnost brojnih kolegica i kolega čiji radovi nisu nagrađeni ove godine. Zaključila je kako su svi, kroz naporan rad, trud i zalaganje, postali dio ove akademske zajednice koja u svojoj prekrasnoj raznolikosti teži izvrsnosti.

Rektorovu nagradu dobile su i tri Križevčanke, Kristina Rakić, Gabrijela Hrg i Mateja Pisačić.

Mateja Pisačić rođena je 27. travnja 1994. godine u Koprivnici. Pohađala je OŠ Sidonija Rubido Erdödy u Gornjoj Rijeci, a maturirala je prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji Ivana Zakmardija Dijankovečkog u Križevcima. Godine 2012. upisuje Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, gdje je trenutačno na diplomskom studiju kemije, grana analitička i organska kemija.

Sudjelovala je na Otvorenim danu Kemijskog odsjeka 2015., na smotri Sveučilišta 2016./17. god. Bila je demonstratorica u nastavi molekularnog modeliranja u ak. god. 2016/17. Tema Matejina rada bila je Kinetika dimerizacije 2-nitrozopiridina i njegovih derivata u čvrstom stanju.

Kristina Rakić rođena je 25. ožujka 1993. godine u Koprivnici. Nakon završene Osnovne škole Ljudevita Modeca Križevci, u srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima upisuje smjer veterinarski tehničar. Godine 2011. godine upisuje integrirani preddiplomski i diplomski studij na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studiranja bila je demonstratorica na Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju, zatim na Zavodu za fiziologiju i radiobiologiju te na Zavodu za veterinarsku patologiju.

Zbog iznimnog zalaganja tijekom studija, dobitnica je stipendije za izvrsnost tri godine zaredom. Godine 2016. prisustvovala je na prvoj Istočnoeuropskoj veterinarskoj konferenciji „male prakse“ u Beogradu. Od prosinca 2015. godine volontira u ambulanti za male životinje Fiziovet u Zagrebu. Tema Kristinina rada bila je Učinak egzogenog melatonina na morfometrijske osobitosti spermija jarčeva izvan rasplodne sezone. 

Kristina Rakić je za prigorski.hr rekla kako se radi o egzogenom utjecaju na fiziološko reprodukcijske procese u domaćih životinja, točnije jarčeva. S obzirom da kod ove vrste nije bilo istraživanja do ove razine, a proizvodnja i reprodukcija je sezonska, pozitivnim rezultatom smo upravo htjeli postići proizvodnju tokom cijele godine.

Iz ovoga se jasno može vidjeti potencijalni gospodarski napredak ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. No, da bismo mogli zaista doći do toga potrebno je da i dalje nastavimo istraživati u tom smjeru, rekla je Kristina Rakić i dodala kako su joj pri istraživanju pomogli  mentori doc.dr.sc. Silvijo Vince i dr.sc. Ivona Žura Žaja s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu s kojima je rad započela početkom ožujka prošle godine.

 – Istraživanje je zahtjevalo ranojutarnja ustajanja te prikupljanje uzoraka kroz nekoliko mjeseci nakon čega su slijedili bezbrojni sati mikroskopiranja. Unatoč velikom ulaganju vremena i dobroj organizaciji uspjeli smo postići ciljano te uspješno završiti rad. Od malena pokazivala sam afinitete prema životinjama te izrazitu brigu uključujući spašavanje napuštenih i ozlijeđenih životinja.

Sjećam se kako sam jednom pronašla jastreba sa slomljenom nogom te sam ga bez imalo straha ulovila i do kraja dana vlakom odvela u Zagreb udruzi za spašavanje divljih životinja. Uz mnogobrojne situacije nalik ovoj znala sam da je veterina moj poziv. Za mene ne postoji najbolja životinja, jer to mjesto zauzimaju apsolutno sve.

Moj život u proteklih 6 godina sastojao se od studiranja tokom tjedna u Zagrebu, a vikende bih provodila pomažući roditeljima na imanju u sklopu seoskog turizma. Moram priznati da su mi predavanja i učenje bila zapravo odmor nakon napornih vikenda. Unatoč tomu, uspijevala sam sve stići na vrijeme upravo zahvaljujući dobroj organizaciji, ali i radnoj navici za koju sam zahvalna roditeljima – kazala je Kristina i napomenula kako je ovo ljeto odlučila provesti izvan Hrvatske, točnije na otoku Guernsey gdje obavlja stručnu praksu.

 – Moram priznati da mi je ovo bila odlična odluka i preporučam svim studentima da je iskoriste. S obzirom da sam zadnja godina, po povratku me čekaju jos dva ispita i diploma do kraja tekuće godine.
Glavni razlog mojeg privremenog odlaska je prvenstveno iskustvo, ali i znatiželja. S obzirom da položaj veterinara u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini, razmišljam o nastavku obrazovanja i to u Ujedinjenom Kraljevstvu po završetku studija. Na odluku o mjestu življenja utjecat ce upravo mogućnost zapošljavanja i napredovanja.

Kristina Rakić

Kristina Rakić

U slobodno vrijeme volim kuhati i iznenaditi obitelj s pokojim novim egzotičnim jelom. Uz baku zavoljela sam i radove u vrtu sto svake godine urodi aromatičnim začinima te domaćim povrćem koje plasiramo u našem restoranu. Na otoku, vrijeme nakon posla provodim svakodnevnim trčanjem i plivanjem na predivnim plažama sto je ujedno i dio humanitarne akcije kojoj sam se priključila s ciljem prikupljanja novca za lokalnu bolnicu.

S obzirom da se i sama nalazim na okosnici zivota, kada većina ne zna u kojem smjeru će im život krenuti imam poruku za mlade: “The world is your oyster!” Ova poznata poslovica upućena je upravo mladima te poručuje da ne postoje granice ukoliko si spreman napraviti korake – zaključila je Kristina Rakić.

Istaknimo da je Križevčanka Gabrijela Hrg dobitnica Rektorove nagrade za rad na temu  Karakterizacija ponašanja čvora čelične geodetske kupole.

prigorski.hr/Hina

fah
.