Na današnjoj, 106. sjednici Vlade, usvojen je i u saborsku proceduru upućen Prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se uvode tri fiskalna pravila – strukturnog salda, rashoda i javnog duga te se nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Obrazlažući Prijedlog zakona ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti Hrvatska donijela 2010. godine, koji je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju izmijenila 2013. godine. “Ovim novim zakonom Hrvatska se potpuno usklađuje s obvezama iz Pakta o stabilnosti i rastu, ali i “implementira sve što smo proteklih godina spoznali i iskusili u upravljanja javnim financijama”, rekao je ministar financija.

“Ovim Prijedlogom zakona o fiskalnoj odgovornosti dajemo pravni pečat onome što do sada činimo i što ćemo činiti, ali i stvaramo određene obveze za sve iduće vlade i sve one koji budu upravljali javnim financijama”, istaknuo je Marić.

Umjesto sadašnjeg jednog, novim se zakonom uvode tri fiskalna pravila. Prvo je pravilo strukturnog salda, prema kojem ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj, koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Drugo je pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a. Dopuštaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.

Treće je pravilo javnoga duga. Javni dug ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a. “U slučaju da je on iznad, što je još uvijek, unatoč silaznoj putanji slučaj u Hrvatskoj, on se mora smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutne razine i tih 60 posto”, objasnio je ministar.

“Nastavlja se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku” koje, naglašava ministar, “postaje neovisno”. Predsjednika Povjerenstva ubuduće bi se biralo na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, zagrebačkog Ekonomskog instituta, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.
Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva. Predsjednika i članove Povjerenstva imenovat će Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun, a neovisnost Povjerenstva se dodatno osnažuje jer u njemu više ne bi bilo predstavnika Sabora.

Uloga Povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja u primjeni fiskalnih pravila, ili odstupanja makroekonomskih projekcija Hrvatske u odnosu na projekcije Europske komisije, “upozori, traži očitovanje pa i određena postupanja kako bi se te diskrepancije izmirile i iznivelirale”, zaključio je ministar financija.

prigorski.hr