Izložba “Demon moderniteta – Slikari vizionari u zoru prošloga stoljeća”, koja se otvara u ponedjeljak navečer u zagrebačkoj Modernoj galeriji, po prvi puta postavlja neka od vrhunskih ostvarenja hrvatskih slikara na prijelazu s 19. na 20. stoljeće u europski kontekst, ocjenjujući i prezentirajući njihovo stvaralaštvo kao vrhunski prinos srednjoeuropskoj dionici simbolizma.

“Slike umjetnika kao što su Vlaho Bukovac, Bela Čikoš Sesija, Mirko Rački, Gabriel Jurkić, Ignjat Job i drugi izložbom su po prvi puta kontekstualizirane u europski likovni krug takvih umjetnika kao što su Marc Chagall, Odilon Redon, Paul Klee i drugi”, kazala je najavljujući izložbu ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić.

Izložba je autorski projekt uglednog talijanskog teoretičara likovnih umjetnosti Giandomenica Romanellija, a nastala je u suradnji Moderne galerije i pinakoteke Accademia dei Concordi iz Roviga, Fondazione Cassa di Risparmio di Padova e Rovigo.

U Rovigu je imala i svoj premijerni postav od 14. veljače do 14. lipnja, kada je u izložbenoj palači Roverella među više od 150 radova europskih slikara s prijeloma 19. u 20. stoljeće prezentirano i 17 remek-djela hrvatskih likovnih umjetnika, mahom iz fundusa Moderne galerije.

Iz financijskih razloga, zagrebačka je izložba priređena u sažetijem opsegu izložaka i pratećeg kataloga, pa je tako u Modernoj galeriji predstavljen izbor od šezdesetak vrhunskih ostvarenja, istaknula je Rauter Plančić na konferenciji za novinare u Modernoj galeriji.

Uz “apokaliptične i božanske vizije” hrvatskih slikara s početka 20. stoljeća, u šest dvorana prvoga kata Moderne galerije izložene su grafike Odilon Redona iz 1890. kojima su ilustrirane knjige Charlesa Baudelairea i Gustava Flauberta; aquatinte Marca Chagalla iz ciklusa “Sedam smrtnih grijeha” (1926.); pastel Paula Kleea iz Weimarskih godina obilježenih “introspektivnim sliko-crtežima vlastite nutrine i voditeljstvom Bauhasovih slikarskih radionica”; “facinantna” ulja Litvanca Mikalojusa K. Čiourlionisa, Nijemaca Franza von Stucka i Sache Schneidera, Talijana Alberta Martinija, Bartolomea Sacchija, Gennara Favaija, te niz drugih djela koja su za tu izložbu posuđena iz prestižnih privatnih i muzejskih zbirki u Italiji, Njemačkoj i Litvi.

“Osim što pružaju uvid u likovnu produkciju na prijelazu s 19. u 20. stoljeće od sjevera do juga Europe, izložena djela zrcale raskošnu osjećajnost fin de sieclea, i duboko diraju dušu uprizorenjima uznemirenosti, svjesnoga i nesvjesnog, demonskih i anđeoskih sila”, ocijenila je Rauter Plančić.

Napomenula je da je put do ostvarenja izložbe trasirala prošlogodišnja izložba u Veneciji koja je predstavila stvaralaštvo prvoga “doista modernog hrvatskog slikara” Miroslava Kraljevića, a koja je privukla pozornost autora izložbenog projekta Giandomenica Romanellija na hrvatsko slikarstvo.

“Upravo Romanelliju možemo zahvaliti to što je svojim izborom građe učinio posebno vidljivom jednu od najvrjednijih dionica hrvatske moderne likovne baštine na širem međunarodnom planu, ali i to što je svojim zagovorom omogućio posudbu i predstavljanje u Zagrebu slika iz talijanskih muzeja i privatnih zbirki”, istaknula je.

Romanelli je kazao kako se već pri svojem prvom dolasku u Modernu galeriju osjetio “kao u vinogradu gdje sam trebao samo pobrati grozdove”.

“Našao sam tu vrlo zanimljiva djela, apsolutno u duhu vremena početka 20. stoljeća; likovi, djela, simbolička gustoća koji su se iz njih mogli iščitati savršeno su se integrirali s djelima koje sam želio prezentirati svojom izložbom”, pojasnio je.

“Ti su slikari – vizionari, izvanredni svjedoci realiteta svojeg izuzetno bogatog vremena, vremena velikih potencijala, ali i istodobno iznimno dramatičnog vremena uoči Prvog svjetskog rata. Izložbom smo pokušali promišljati kako su oni percipirali to vrijeme”, dodao je.

Romanelli će u utorak u Zagrebu održati i predavanje na kojemu će govoriti o izložbi i idejama koje su ga vodile pri njenom koncipiranju, te iznijeti kritički osvrt na likovno stvaralaštvo fin de sieclea s posebnim naglaskom na građu predstavljenu izložbom.

Projektu je podršku dao i Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, čija je ravnateljica Maria Sica istaknula kako je riječ o još jednom vrijednom primjeru kulturne suradnje između Italije i Hrvatske.

Izložba se može pogledati do 26. srpnja.

(Hina)

fah