Ivan Miklenic

Ivan Miklenić: Rezolucija potiče državotvornost

Ni jedna hrvatska vlada od 2000. godine nije očitovala svijest o nužnoj crti razgraničavanja, a javni medij, umjesto za suočavanje s dezinformacijama i propagandnim antihrvatskim djelovanjem, vlade su rabile za svoje kratkovidne stranačke i grupne interese. Rezolucija Europskoga parlamenta legitimira hrvatske vlasti da konačno prepoznaju crtu razgraničenja i da potiču profesionalnu obranu hrvatskih nacionalnih ciljeva i interesa.
Kako je objavio Večernji list u petak 2. prosinca u članku pod naslovom »Propagandni hibridni rat protiv EU vode Rusija i ISIL«, Europski parlament usvojio je većinom glasova 23. studenoga rezoluciju pod naslovom »O strateškoj komunikaciji EU za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane«. Ta rezolucija Europskoga parlamenta višestruko je značajna za Europsku uniju, njezine osobito izložene članice, a posebno je znakovita i važna za Republiku Hrvatsku.

Rezolucija, koja upozorava na opasnost odnosno na ugrozu od propagande i Rusije i ISIL-a te donosi upozorenja i zaključke kako se boriti protiv tih opasnosti, posebno privlači pozornost jer, kako navodi Večernji list, raskrinkava djelovanje ruske propagande nakon okupacije Krima i agresije na istočnu Ukrajinu. Naime, Europska je unija zbog toga vojnoga osvajanja Rusiji nametnula sankcije, a Rusija je, prema toj rezoluciji, razvila sustav dezinformiranja te su, kako piše Večernji list, »otkriveni čitavi lanci poduzeća, tvrtki i navodnih medijskih izdavača koji planski i postupno preuzimaju i medijski prostor pojedinih članica EU-a«.

Prikazujući podrobnije to rusko organizirano djelovanje, zagrebački dnevni list istaknuo je osam različitih područja toga nastojanja. Tako se kontakti s političarima iz EU-a rabe za »javno slabljenje zajedničkoga stajališta EU-a«. Ruska vlada osniva »skupine za strateško promišljanje, specijalne zaklade, tijela, višejezične TV postaje, lažne novinske agencije«. Društvenim medijima i internetskim trolovima ugrožavaju demokraciju, dijele Europu, a države EU-a u svom susjedstvu prikazuju kao propale. Rusija nadalje ulaže velika financijska sredstva bilo državnim kanalima bilo poduzećima za propagandu i dezinformiranje.

Ruska politika ide tako daleko da financira političke stranke i druge organizacije u EU-u, novinare i političare. S ciljem destabiliziranja država EU-a Rusija podupire ekstremiste i provodi medijsku kampanju dezinformiranja. Rusija također, kako navodi Večernji list, jačanjem bilateralnih odnosa, političkih i gospodarskih, s pojedinim članicama slabi koherentnost EU-a. A jedna od glavnih strategija Rusije je i falsificiranje povijesti umanjivanjem ili negiranjem komunističkih zločina. Stoga tom rezolucijom Europski parlament, kako piše spomenuti dnevnik, potiče vlade članica EU-a »da budu oprezne s ruskim operacijama informiranja, da pojačano dijele kapacitete i protuobavještajne napore radi suprotstavljanja takvim operacijama«.

Osim što razotkriva ugrožavajuće djelovanje snaga izvan EU-a, ta rezolucija Europskoga parlamenta jasno očituje da postoji crta razgraničavanja do koje se može trpjeti strano propagandno djelovanje i od koje mora početi aktivna obrana od propagandnih djelovanja usmjerenih protiv legalnih i legitimnih interesa EU-a i njezinih članica. Rezolucija afirmira, dakle, suverenitet i Europske unije i svake zemlje članice te potiče buđenje i djelovanje za obranu svojih legalnih i legitimnih interesa.

Drugim riječima ta rezolucija potvrđuje da svaka država mora štititi svoj suverenitet, svoje legalne i legitimne nacionalne interese. Rezolucija također potiče svaku državu da mora očuvati svoje javne medije koji će biti profesionalno sposobni nositi se s dezinformacijama, raskrinkavati ih i priječiti njihovu djelotvornost u javnom prostoru određene države. Uloga javnih medija, očito je, nužno je državotvorna, tj. da budu u stvarnoj službi općega dobra svoje zemlje i svojega društva.

Pogleda li se samo malo pomnije javni prostor u današnjoj Hrvatskoj, nije moguće ne zapaziti otvoreno medijsko antihrvatsko djelovanje i pokušaje razaranja i specifične hrvatske kulture, hrvatske svijesti – a time i hrvatske budućnosti. Stručnija i dublja analiza pokazala bi da je u današnjoj Hrvatskoj aktivno svih onih osam područja o kojima progovara rezolucija Europskoga parlamenta. Ne radi se pritom tek o ruskoj takvoj djelatnosti, koje, izvjesno je, ima i u Hrvatskoj, ta i rezolucija ističe da su takvom ruskom djelovanju posebno izložene zemlje bivšega SSSR-a i bivše SFRJ, nego i o djelatnosti onih političkih i ideoloških snaga koje ne žele nikakvu Hrvatsku, a posebno ne prosperitetnu.

Dovoljno se sjetiti u novije vrijeme plasiranja u hrvatski medijski prostor teških dezinformacija o bl. kardinalu Alojziju Stepincu, o optužnicama protiv hrvatskih generala iz obrambenoga Domovinskoga rata ili o tobožnjoj fašizaciji i klerikalizaciji Hrvatske. Sve te dezinformacije nisu nimalo slučajne, nego su pomno planirane i plasirane s jasnim ciljem i u očitom interesu sasvim određenih antihrvatskih političkih snaga.

Sve te dezinformacije zapravo su ozbiljna ugroza Hrvatske, njezinih legalnih i legitimnih nacionalnih interesa i ciljeva pa i u Hrvatskoj mora postojati crta razgraničavanja do koje se može trpjeti to propagandno djelovanje i od koje mora početi smišljena obrana. Ni jedna hrvatska vlada od 2000. godine nije očitovala svijest o toj nužnoj crti razgraničavanja, a javni medij, umjesto za suočavanje s dezinformacijama i propagandnim antihrvatskim djelovanjem, vlade su rabile za svoje kratkovidne stranačke i grupne interese.

Budući da ni hrvatska veleposlanstva širom svijeta uglavnom ne reagiraju na dezinformacije iz Hrvatske i o Hrvatskoj, očito je da hrvatska državna politika ne zastupa dovoljno ozbiljno državotvorno stajalište u suvremenom antihrvatskom specijalnom ratu. Rezolucija Europskoga parlamenta legitimira hrvatske vlasti da konačno prepoznaju crtu razgraničenja i da potiču profesionalnu obranu hrvatskih nacionalnih ciljeva i interesa.

prigorski.hr/glas-koncila.hr

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

brza cesta krizevci

prigorski picigIN Željko Picig: Hoće li brza cesta ikada stići do Koprivnice?

Akcija Agrokor proteklih dana zasjenila je gotovo sve događaje u domovini, a pomalo je u …

katanovic

Tomislav Katanović: Certificirani gradovi privlače tri puta više investicija

U Hrvatskoj su do sada certificirani Bjelovar, Crikvenica, Ivanec i Jastrebarsko, a u procesu certifikacije …