Izdavačka kuća Alfa, nakladnik specijaliziran za edukativna izdanja, udžbenike i književnost za mlade, predstavila je u srijedu u sklopu međunarodnog sajma knjiga Interliber deset novih naslova svoje biblioteke “Knjiga za mladež”, koji uključuju domaće autore, prijevode i reizdanja vrijednih djela.

“Biblioteka koja objavljuje najbolje knjige domaćih i stranih pisaca namijenjene osnovnoškolskom uzrastu djece i mladeži u nizu Alfinih biblioteka zauzima posebno mjesto”, kazao je urednik biblioteke Božidar Prosenjak na predstavljanju u Paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma.

“Zbog pomno biranih naslova, čuvanja Alfina ugleda, osvojenih brojnih nagrada i pohvala zbog ponovljenih izdanja provjerene vrijednosti, uvrštenja u redovitu školsku lektiru, te visoke tehničke opreme, ta se biblioteka ubraja među neke od najuspješnijih u Hrvatskoj”, napomenuo je.

Bogatu i tematski raznovrsnu najnoviju produkciju “perjanice Alfe na koju je taj nakladnik izuzetno ponosan” predstavila je Dijana Zalar s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

Istaknula je kako ove godine u biblioteci prednjače romani, od kojih je jedan preveden s makedonskog jezika, dok je u jednome slučaju riječ o izdanju hrvatske knjige na engleskom jeziku. Ujednačen je broj autorica i autora koji se u velikom broju bave i sličnim temama, “u kojima ne izostaje određena životna težina, pri čemu prevladava stav da se tragičnost može svladati snagom “, kazala je Zalar.

Među novim se naslovima, tako, nalazi Prosenjakova knjiga pjesama za djecu i mladež “Čudo”, “koja sadrži neke antologijske pjesme toga autora, koje mogu poslužiti kao životni poticaj i putokaz”.

U romanu “Milijunaši” Maja Brajko-Livaković “na zanimljiv način govori o djeci koja su žrtve života svojih roditelja kroz dilemu mladoga čovjeka koji ne može imati uzore u svojoj obitelji nego ih mora pronaći drugdje”.

Melita Rundek napisala je roman “Hrvač”, inspiriran istinitom sudbinom pravoga dječaka, u kojemu glavni lik pati od cerebralne paralize i koji zauzima životni stav da mu fizički hendikep ne bi trebao priječiti bavljenje hrvanjem, “uz poruku da je važno boriti se i da hrvanje sa životom može donijeti pobjedu i napredak”.

U biblioteku je ove godine uvrštena i knjiga “Na krilima ljubavi” autorice Sonje Jurić, slikovnica o problemima autizma, sljepila, cerebralne paralize i epilepsije, a najnoviji serijal naslova te biblioteke uključuje i “Svjetlo zmajevih glava” Nede Mirande Blažević-Krietzman, koji otkriva “fantastičan svijet neobičnih junaka u borbi nasuprot mračnim silama pohlepe i zarobljavanja”.

Tu je i “Moj brat živi u kompjutoru” Branke Primorac, roman koji se odvija u 2071. godini a “riječ je o izuzetno zanimljivoj knjizi koja će čitatelja katapultirati u svijet koji bi mogao nastati iz ovoga što mi danas živimo, a u kojemu se može dogoditi da obitelji budu razasute po zemljinoj kugli bez mogućnosti da se međusobno sretnu”.

“Vrlo neobična” priča “Dječak koji je želio postati pčela” makedonskog pisca Hrista Petreskog prikazuje bijeg 16-godišnjeg dječaka prikazan kroz vizuru njegove obitelji.

“Usvojili smo baku i djeda” Nene Lončar je “roman neobična naslova koji govori o dvije posve drugačije obitelji”, dok knjiga “S indijanskim plemenom Kroatana” Šimuna Šite Ćorića “donosi jednu posve drugačiju temu o istraživanju indijanskog plemena u Americi”.

Objavljeno je i reizdanje knjige “Sportski život letećeg Martina” Dubravka Jelačića Bužimskog iz 1984. “u novom bogatom ruhu”, a dio edicije je i engleski prijevod knjige Bojane Meandžije “Trči! Ne čekaj me…” iz 2015. (“Run! Don’t wait for me…”), koji potpisuju Volga Vukelja Dawe i Anita Benčec Nikolovski, “vrlo uspješnog i čitanog biografskog romana, svojevrsnog dnevnika događanja ratne okupacije koji je Meandžija počela pisati s 13 godina”.

(Hina)

fah