Knjiga Dinka Šokčevića “Hrvatska – od stoljeća 7. do danas”, koju su objavili nakladnička kuća Durieux i Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, predstavljena je u četvrtak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Knjiga prikazuje povijest Hrvata i Hrvatske od najranijih vremena do suvremenog razdoblja, a riječ je o preradi autorovog djela izvorno objavljenog kao prva cjelovita sinteza povijesti Hrvata na mađarskom jeziku za potrebe mađarske znanstvene i šire javnosti.

Autor knjige Dinko Šokčević Hrvat je iz Mađarske, istaknuti povjesničar i stručnjak za povijest hrvatsko-mađarskih odnosa, a od 2014. je i ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu.

Kako je istaknuo predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, Šokčević je tim djelom dao dragocjen doprinos poznavanju hrvatske povijesti prikazujući je iz drugog kuta, bez stereotipa koji postoje o hrvatsko-mađarskim odnosima u razdoblju od 1102. do 1918. kad su dva naroda živjela u zajedničkoj državnoj zajednici.

Akademik Kusić podsjetio je da su mnogi istaknuti hrvatski povjesničari bili članovi Akademije, među kojima Ivan Kukuljević, Šime Ljubić, Matija Mesić i Vjekoslav Klaić, kao i njeni predsjednici Franjo Rački, Tadija Smičiklas, Gavro Manojlović i Grga Novak.

Na predstavljanju knjige govorio je i mađarski veleposlanik József Zoltán Magyar koji je zahvalio Hrvatskoj akademiji što je prepoznala njenu važnost.

“Hrvati i Mađari dobro se poznaju jer su više od 800 godina živjeli zajedno, a ova nam knjiga omogućuje da se još bolje upoznamo jer dolazi od osobe koja poznaje obje strane. Ona nam također omogućuje da bolje razumijemo Hrvatsku u 21. stoljeću”, rekao je veleposlanik Magyar, spomenuvši primjer Nikole Šubića Zrinskog kao osobe koja povezuje Hrvate i Mađare.

Pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo rekla je da Dinko Šokčević kao Hrvat iz Mađarske oživotvoruje dobre hrvatsko-mađarske odnose i djeluje poput idealnog kulturnog diplomata gradeći na nenametljiv način odnose Hrvatske i Mađarske.

Urednik knjige Velimir Visković naglasio je da Šokčevićeva knjiga potire mnoge stereotipe o hrvatsko-mađarskim odnosima formirane u 19. stoljeću, prikazujući svu multidimenzionalnost i plodotvornu isprepletenost tih odnosa. “To je knjiga o povijesti Hrvatske, ali bez poznavanja hrvatsko-mađarskih odnosa nemoguće je poznavati hrvatsku povijest. Šokčević piše o povijesti Hrvatske iz druge vizure, upozoravajući na afirmativne aspekte odnosa Hrvata i Mađara u zajedničkoj državi, ali s mjerom i suzdržanošću, bez agitiranja i bez gubljenja historičarskog uvida potkrijepljenog postojećom literaturom, posebno onom iz mađarskih izvora”, rekao je Visković.

Recenzent knjige Damir Karbić, upravitelj Odsjeka za povijest HAZU, podsjetio je da odnosi Hrvata i Mađara traju preko tisuću godina, od doseljenja Mađara krajem devetog stoljeća te da je veći dio razdoblja života u zajedničkoj državi prošao bez većih problema. Kao vrijednost Šokčevićevog pristupa problematici hrvatske povijesti knjige spomenuo je to što on kontrastira različite stavove i hrvatske i mađarske historiografije o pojedinim pitanjima nudeći ponekad potpuno drugačija rješenja. “Autor je sposoban sagledati stavove obje strane kao svoje i bez predrasuda napraviti svoj odabir. Time daje poticaj istraživačima da preispitaju svoje dosadašnje stavove”, rekao je Karbić.

Recenzent Stjepan Matković pohvalio je prohodan i pregledan tekst Šokčevićeve knjige jer približava hrvatsku povijest i ljudima izvan povjesničarske struke. Matković je istaknuo da Šokčević daje drugačiji pogled i na sporne epizode iz zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti, kao što su revolucija 1848., kada se dogodio jedini ratni sukob između Hrvata i Mađara, Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. ili razdoblje bana Dragutina Khuena-Hedervaryja. “Autor iznosi niz argumentiranih tvrdnji o opsegu hrvatske autonomije koje do sada nisu bile zastupljene u hrvatskoj historiografiji. Po njemu je kralj Franjo Josip branio hrvatsku autonomiju jer je uzimao u obzir potrebu ravnoteže u višenacionalnoj zajednici monarhijskih naroda, a dosegnuta razina autonomnih prava bila su znatno viša od onih koje su, primjerice, imali Česi ili Irci u svojim državnim zajednicama”, rekao je.

Iznio je i podatak da Šokčević u poglavlju o NDH govori o izvještaju mađarskog poslanika u Zagrebu Ferenca Marossyja o napetim odnosima zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca i ustaških vlasti.

Autor Dinko Šokčević istaknuo je višestoljetnu povezanost Hrvata i Mađara, kao i potrebu da hrvatski povjesničari što više uče mađarski jezik, a mađarski povjesničari hrvatski.

(Hina)

fah