Bohutinsky

Gustav Bohutinsky (Szokola Hutta, 16. lipnja 1877. – Mostar, 12. rujna 1914.)

Hrvatski agronom. Diplomirao (gospodarski studij) i doktorirao (kultura tla) u Beču. Od 1903. radio na Kraljevskom višem gospodarskom učilištu u Križevcima, profesor “biljinogojstva i zaštite bilja”. U radu Gospodarskoga pokušališta, koje kasnije postaje Stanica za proizvodnju i selekciju bilja, osobito se istaknuo.

Njegova rasprava Križanje pšenice Square head x Banatska brkulja, objavljena u Gospodarskoj smotri 1911. godine, prvi je značajan znanstveni rad o nasljeđivanju u nas. Bohutinsky je eksperimentalno dokazivao Mendelovu teoriju nasljeđivanja kod čega je ustanovio i neka odstupanja. Isto je kasnije dokazao američki biolog Morgan, dobitnik Nobelove nagrade za genetiku. Bohutinsky je radio na selekciji domaće pšenice, ali je uveo i u pokusima ispitivao i strane sorte među kojima se isticala Sirban prolific.

Sorte koje je selekcionirao uzgajale su se po cijeloj Hrvatskoj, a bile su poznate pod nazivom Bohutinskyjeve pšenice. Osim selekcijom pšenice, bavi se i selekcijom raži, pivskoga i krmnog ječma, te ozime zobi, a njegov rad na selekciji kukuruza može se smatrati prvim takve vrste, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi.

Od 1912. bio je profesor i na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Stručnjak za uzgoj i oplemenjivanje bilja, prvi u nas takve pokuse izvodio na temelju Mendelovih zakona nasljeđivanja. Bavio se i primjenom mineralnih gnojiva.

prigorski.hr/proleksis.lzmk.hr/VGUK/ Leksikon Križevčana

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

nina vavra

Nina Vavra (Križevci, 5. siječnja 1879. – Zagreb, 21. rujna 1942.)

Hrvatska glumica. Završila Hrvatsku dramatsku školu S. Miletića (1898). Od 1899. do kraja života bila …

Križevci 1842.

Marko Badovinac (Badovinci kod Ozlja, 19. rujna 1770. — Križevci, 18. studeni 1850.).

Marko Badovinac bio je kipar amater.  Gimnaziju je učio u Zagrebu 1785.–1791., a grkokatoličku bogosloviju …