Izjava dana
kateedrala1

GRKOKATOLIČKA KATEDRALA PRESVETE TROJICE Od samostana augustinaca do Bolléova remek – djela

Piše: Matej Bunta, mag. hist.

Mjesto današnje grkokatoličke katedrale u 14. stoljeću pripadalo je augustincima. Prvi izvori koji nam govore o augustinskom kompleksu na području današnje katedrale sežu u 1325. te zatim i 1365. godinu gdje se dotično mjesto opisuje kao samostan braće pustinjaka sa crkvom posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji. Iako iz tog razdoblja nemamo sigurnih podataka samostan je najvjerojatnije napušten 1539. godine, nakon osmanlijske pljačke Gornjeg grada. Kako je u ono doba osmanlijska prijetnja bila sveprisutna postojala je opasnost da napušteni samostan, kao čvrsta zidana građevina, postane neprijateljska baza. Vodeći se tom tezom Hrvatski je sabor 3. ožujka 1560. godine zaključio da se samostan sruši.

katedrala5

(Slika – Tlocrt križevačke utvrde i dvije građevine izvan zidina – Aug. sam. i crkva sv. Križa -16. st.)

Nakon gotovo čitavog stoljeća od odlaska augustinaca samostan dobivaju franjevci 1627. godine. Samostan je trebalo obnoviti, te stoga Sabor 16. srpnja 1627. godine daruje sredstva za ponovnu izgradnju. Stanje franjevačkog samostana najbolje opisuje dokument iz 1732. godine: „…četvrti samostan u kraljevini Slavoniji, križevački, u zagrebačkoj biskupiji i u turskoj krajini, smješten je djelomično među katolicima, a dijelom među šizmaticima; crkva je posvećena sv. Mariji uzetoj na nebo i posvećena od jednog zagrebačkog biskupa. Ovaj je samostan nekoć bio samostan augustinaca od kojih je u vrijeme previranja i turskih pustošenja napušten i od naših na molbu zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića godine 1627. preuzet.

katedrala2

 

Ovu je molbu i naše naseljenje potvrdio car Ferdinand II. svojom carskom diplomom. Otada u njemu po sjećanju ljudi uvijek djeluje novicijat. Postavljen je u kvadratu i na dva kata u kojem stanuje oko 30 braće. Također ima sebi pripojenu carsku kapelaniju koja djeluje kao i poznato bratstvo sv. Franje. Imaju samo veliki vrt, voćnjak i neke livade koje su naša braća zadržala nakon bijega augustinaca.“

Austrijski car Josip II dekretom ukida franjevački samostan u Križevcima i on se od 1786. do 1791. godine koristi u vojne svrhe. Naime u to vrijeme austrijsko-turskih ratova samostan je pretvoren u vojnu bolnicu. Nakon toga dodijeljen je novoosnovanoj grkokatoličkoj Križevačkoj biskupiji za stolnu crkvu i biskupsku rezidenciju. Što se tiče daljnjeg 19. stoljeća kompleks je doživio goleme promjene. Najprije je na početku stoljeća graditelj Bartol Felbinger izveo zahvat na obnovi i pregradnji crkve i dvora, da bi njezin istinski sjaj kasnije istaknuo Herman Bollé.

katedrala4

Obnova katedrale u Križevcima bila je u programu Odjela za bogoštovlje i nastavu zemaljske vlade, pa su tako sve crkvene gradnje sufinancirane iz zemaljskih sredstava. Upravo je Iso Kršnjavi kao odjelni predstojnik u svoj kulturološki plan obnove obuhvatio i križevačku katedralu. Zajedno sa Obrtnom školom, ostalim umjetnicima i naravno Hermanom Bolléom, Kršnjavi je imao dovoljno resursa da katedrala postane remek – djelo. Uz suradnju sa tadašnjim biskupom Drohobeckim glavni arhitekt i voditelj radova bio je Bollé. Osim Bolléa na rekonstrukciji katedrale sudjeluju i mnogi poznati hrvatski umjetnici onog doba: Celestin Medović, Ivan Tišov, Bela Čikoš- Sessia, Ferdo Kovačević i Josip Bauer. Katedrala je obnovljena u neogotičkom stilu između 1895. i 1897. godine. Svoj sjaj zadržala je do današnjih dana.

katedrala3

LITERATURA:

BALOG, Zdenko, Ikonostas u grkokatoličkoj katedrali Presvetog Trojstva u Križevcima, Cris, Vol. XVII, No. 1, 2015.

HORVAT, Zorislav, Novi pogled na križevačku augustinsku crkvu u srednjem vijeku, Cris, Vol. XV, No. 1, 2013.

HORVAT, Zorislav, Razmatranja o tlocrtu samostana augustinaca u Križevcima, Cris, Vol. XVII, No. 1, 2015.

MARUŠEVSKI, Olga, Grkokatolička katedrala Svetog Trojstva i biskupski dvor, Umjetnička topografija Hrvatske- Križevci gradi i okolica, Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993.

MARUŠEVSKI, Olga, Herman Bolle – arhitekt, restaurator i obrtnik, Historicizam u Hrvatskoj : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb,  2000.

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

dvd cvrstec

FOTO Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Petar Čvrstec proslavilo 80. rođendan

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Petar Čvrstec u nedjelju je obilježilo 80. godina postojanja i humanog rada. …

zabno21

NOGOMET: Tomislav-Radnik uspješno odradio generalku protiv Hrvatskog Bojovnika

Tomislav Radnik 7 (2) Hrvatski Bojovnik 1 (0) SVETI IVAN ŽABNO – Igralište Ivan Bastalec. …