U Križevcima već neko dulje vrijeme postoji ideja o gradnji agrocentra koji bi na jednom mjestu okupio male i srednje proizvođače mesa, voća, povrća, sireva i ostalih proizvoda, koji djeluju u križevačkom i potkalničkom kraju. Takav bi centar u mnogočemu olakšao poslovanje pogotovo malim proizvođačima koji imaju velike probleme s distribucijom i plasmanom svojih proizvoda na tržište. Iako je u više navrata bio najavljivan, od njega još nema ništa, no nova križevačka gradska uprava ozbiljno računa na ovaj vrlo značajan projekt.

– Prvotna ideja, koju je prije pet-šest godina razrađivala bivša gradska uprava, je išla u smjeru otvaranja agroinkubatora, no u to vrijeme se nije pronašao neki ozbiljniji i pogodan natječaj preko kojeg bi se krenulo u realizaciju pa je sve stalo – pojasnio je Danijel Šaško, zamjenik križevačkog gradonačelnika.

Damir Špehar/Pixsell

Damir Špehar/Pixsell

U međuvremenu su se neke okolnosti i promijenile, sagrađen je Razvojni centar i tehnološki park koji je preuzeo i neke funkcije potencijalnog agroinkubatora pa početna ideja transformirala prema agrocentru.

– Želja nam je okupiti proizvođače iz našeg kraja i pomoći im u plasmanu proizvoda. Trebao bi se graditi u poduzetničkoj zoni Gornji Čret gdje već imamo definiranu lokaciju. No, hoće li to biti samo distribucija proizvoda ili ćemo tamo graditi i primjerice, modernu klaonicu ili mljekaru, znat ćemo nakon skeniranja postojećeg stanja – kazao je Šaško za glaspodravine.hr.

Damir Špehar/Pixsell

Damir Špehar/Pixsell

Mario Martinčević, zamjenik križevačkog gradonačelnika, za to vrijeme obilazi i skuplja informacije te radi na ažuriranju popisa postojećih OPG-ova. Gradnja jednog takvog centra zahtjeva velika financijska sredstva pa je ideja križevačke gradske uprave da se projekt većinski financira europskim novcem, u čemu Križevci kao jedan od najuspješnijih gradova u Hrvatskoj po povlačenju novca imaju odlična iskustva.

– Računamo na natječaje prekogranične suradnju i europske fondove. To je velik projekt koji Grad sam ne može financirati. Radi se o 10-ak milijuna kuna, a ako bi se radila i klaonica onda to može biti i 10-ak milijuna eura – rekao je Šaško.