Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić otvorio je danas u sportskoj dvorani križevačke gimnazije „Ivana Zakmardija Dijankovečkoga“ 21.Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije na kojem sudjeluje 230 izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Dobrodošlicu je svima uime domaćina sajamske priredbe zaželio predsjednik Organizacijskog odbora i župan koprivničko-križevački Darko Koren i osvrnuo se na gospodarske pokazatelje u županiji, istaknuvši prehrambeno-prerađivačku industriju (Podravka), farmaceutsku industriju (Beupo) i sektor građevinarstva (Radnik).

Poduzetnicima, dužnosnicima i gospodarskim savjetnicima akreditiranim pri stranim diplomatskim misijama obratili su se još gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, predstavnik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Koprivnica i predsjednik Uprave tvrtke Radnik Mirko Habijanec, predsjednica Obrtničke komore županije Irena Kovačić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije (partnera Sajma) Damir Bajs i državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić.

Svečanom otvaranju Sajma nazočili su izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, saborski zastupnik iz Križevaca Branko Hrg i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, saborski zastupnik iz Koprivnice Damir Felak. Državni tajnik Mario Antonić je, među ostalim, na otvaranju rekao da ovu zemlju nitko neće učiniti boljem, ako to sami ne učinimo, naglasivši da će u budućnosti biti velika potreba za ljudima s digitalnim vještinama.

DARKO KOREN

Nije slučajno da je tema sajma „EU fondovi“. Poznato je, većini vas, da je upravo, nedavno, Grad Križevci, dobio jedno veliko priznanje nadležnog Ministarstva za rezultate koje je postigao u privlačenju sredstava EU fondova. Dakle, to je zasluga, naravno, mnogih unazad nekoliko godina i Grad Križevci su proglašeni najuspješnijim gradom po korištenju EU fondova u Hrvatskoj. Mogu s ponosom reći kako je gospodarstvo Županije i u 2017. godini ostvarilo pozitivne ekonomske pokazatelje. Takvi su trendovi nastavljeni i u 2018. godini.

koren

Posebno nas veseli povećanje broja trgovačkih društava, s .1770 na preko 1800 i aktivno je s današnjim danom 1242 obrta, više nego prošle godine. Prema neto dobiti smo na jedanaestom mjestu u državi, a posebno su pozitivni izvozni rezultati. – rekao je, među ostalim, župan Darko Koren istaknuvši velike infrastrukturne projekte na cijelom području županije.

MARIO RAJN

Grad Križevci 21. godinu partnerski s ponosom surađuje na ovom projektu u prilici da se gospodarski uzdignemo i da u sljedeća tri dana itekako gospodarski surađujemo. Kvalitetan iskorak ove godine, svakako, predstavlja posjet gospodarskih savjetnika, a isto tako predstavlja i značajan iskorak, što me posebno raduje, jedno združivanje i partnerski odnos sa susjednim županijama. Kao predstavnik generacije čiji, nažalost, značajan broj sugrađana i građana Hrvatske odlazi van, moram jasno i nedvosmisleno reći kako samo partnerskim odnosom svih političkih dionika gospodarstva, Ministarstva čiju neupitno imamo podršku, možemo zadržati mlade kroz investicije, kroz rast gospodarstva, kroz uključivanje građana u svakodnevan rad lokalnih zajednica.

rajn

Vjerojatno ste već dobili dojam, kroz županov govor, kako je Grad Križevci u narednim godinama jedno žarište kapitalnih i investicijskih projekata. Sve to predstavlja izazov kojem jedino možemo doskočiti zajedništvom i aktivnim uključivanjem svih dionika. Samo zajedništvo ove regije može nam donijeti prosperitet, može našoj generaciji, mojim kolegama, osigurati itekako konkurentne uvjete da ostanemo ovdje. Sve drugo možemo samo okarakterizirati jeftinim politikantstvom i mislim da u ova tri dana i sljedećih godina za to ovdje više prostora nema.

MIRKO HABIJANEC

Gospodarski sajam danas je jedan poticaj našem gospodarstvu, našoj povezanosti i svemu što trebamo napraviti korak po korak svake godine u jednom napretku. Od gospodina župana već ste čuli o makroekonomskim pokazateljima naše Županije i u prethodna dva izlaganja čuli ste jednu stvar, to je demografija, to su radna mjesta, to su ljudi.
Zašto imamo u cijeloj Hrvatskoj, a posebno i ovdje kod nas, ja to kao gospodarstvenik također vidim, zašto nemamo dovoljno radnika i zašto radnici odlaze u nama naprednije države kao što je Njemačka, Austrija, itd. U modelu kojeg trebamo u radnim procesima, u radnom zakonodavstvu prihvatiti i uhodavati, trebamo se ugledati na Njemačku i na njezin način rada, na Udrugu poslodavaca, na sindikate i na državu koja to s velikom dozom respektira i uvažava. Kod nas to baš nije slučajno. Kao jedan od razloga su plaće.

habijanec
Točno je, plaće trebaju biti veće i velike. Ja sam rekao, po nekim procjenama moraju doći na polovicu njemačkih u kratkom vremenu, a poslije toga i težiti u jednoj uzlaznoj liniji prema tome. Da li ćemo to ikad stići ili ne, u tehnološkom i gospodarskom razvoju, to je jedno veliko pitanje, ali dobro, to ostavimo za neka buduća vremena. Pa što je tu problem, jedino je problem što naša država po svim strukturama, od vlasti u Zagrebu do gradova i županija, ne provodi kolektivne ugovore i tarife o plaćama koje su zakonom propisane i javno objavljene odlukama ministra. Pa nitko do toga ništa ne drži.

Mi smo se ponadali, sindikati, ja govorim ovdje o građevinarstvu, ali to se tiče i drugih radno intenzivnih djelatnosti od kojih najveći broj ljudi odlazi iz Hrvatske. Ne odlaze mnogi društvenjaci, ne odlaze drugi koji su negdje u javnom sustavu, itd., ali oni koji su prijeko potrebni da drže sustav i gospodarstvo u intenzivnim djelatnostima odlaze. Tu je taj problem, ako plaće dignemo mi u građevinarstvu ili u metalstvu 100%, pa naše će usluge poskupjeti možda 15 do 20%, ali toga se moraju držati svi. Ne može se tolerirati da dio gospodrstvenika isplaćuje plaće na ruke mimo sustava, da su kvalificirani ljudi i direktori mnogih poduzeća prijavljeni na minimalnim plaćama. Takva država i takav gospodarski sustav nema budućnosti bez obzira gdje on bio.

Mi surađujemo dosta s bavarskom Udrugom poslodavaca, jasno nam je to, prisutni smo u Njemačkoj preko 50 godina i sve te dobre stvari trebaju nama. Po prijedlogu inspektorata u djelokrugu rada, evo sad imate prijedlog u Vladi, nema opisa da su oni nadležni za kontrolu provedbe, kontrolu plaća prema kolektivnim ugovorima. Ako jedan kvalificirani radnik mora platiti mjesečno 2000, 3000 kuna doprinosa za mirovinu i zdravstvo, a netko drugi plaća par sto kuna, a jednaki su pred sustavom, pnda mislim da tu nema ravnopravnosti, nema reda i to je jedan veliki nered. Državi u proračunu, za mirovine, za zdravstvo, pa i u porezu, manjkaju milijarde i milijarde, govorim u eurima. I to treba dovesti, nije to nikakva presija na gospodarstvo, to je samo uvođenje reda, a svi gospodrstvenici će se složiti s tim da ako se uvede takav jedan red da će onda biti svima bolje i bit će napredak.

Naravno, u tome treba biti kvalitetni školski sustav, strukovno obrazovanje, imamo tu problemima i s porezima, sa Zakonom o radu, i na tome trebamo u jednom pozitivnom smislu svi skupa djelovati. Oni u Vladi koji pišu te zakone trebaju s nama kvalitetnije surađivati. Porezi od dohotka idu lokalnoj upravi. Ona mora imati alate i instrumente da to na neki način kontrolira. Ona mora to znati, mora znati o radnim mjestima i sve drugo. Oni se plaćaju i od njih financira lokalna uprava.

Imate primjer Uljanika i brodogradilišta, oni idu tražiti pred Vladu pravdu, pa šta je Vlada tu kriva? Postavljali su lokalnu upravu, njima se plaćaju porezi, postavljali su Nadzorni odbor, pa što njih ne traže odgovornost? I sad pazite jedan drugi kontraefekt, mi ćemo platiti iz proračuna milijarde i milijarde, eventualno oko milijardu eura za sanaciju toga. Sve je to lijepo, država će se opet zadužiti više, koji je sad kontraefekt na gospodarstvo, pa što se više zadužujemo to su nam kamate veće.

Pa, mi danas plaćamo kamate dva do tri puta veće nego su u Europi. Zašto to radimo? Ako želimo sanirati brodogradnju, idemo reći, pola posto PDV-a, pa neka ga plate svi ljudi i građani u Hrvatskoj. Neka plate svi, pa ako hoćemo, OK, neka Vlada i država s tim upravlja ako ovi nisu znali, pa idemo raditi.

Pitanje je tu jedno veliko, da li su jamstva od milijardu eura koje je država dala njima, u stvari osigurana kolateralom, vjerojatno nisu. Pa, kako je to moguće uopće? Šta oni rade, zašto se takve stvari dešavaju? To ne doprinosi razvoju i napretku gospodarstva.
U novije vrijeme naša Vlada čini dosta pozitivnih koraka da se puno tih stvari promijeni, ali vidim da tu stoji birokracija, nekad lokalna, nekad državna, nekad ne znam tko, i to se treba pomalo maknuti i treba čuti gospodarstvenike i urediti sustav.

Naše porezne uprave su daleko, daleko podkapacitirane i preslabe da bi pratile cijele ove sustave. Zato apeliram na sve ovdje i one koji pišu zakone i na naše saborske zastupnike koji su tu, da se tim stvarima posveti jedna kvalitetna pažnja. Ovo sve što govorim je u interesu radnih mjesta i što više zakonitih radnih mjesta u Hrvatskoj. Samo onda nećemo više imati odljev ljudi i zaustaviti ih ovdje u Hrvatskoj. Bit će rast gospodrstva još puno veći, nećempo se samo oslanjati na turizam i ne znam, na sve drugo.

S ovim pozitivnim porukama, mi ovo možemo riješiti. Nema nerješivih stvari. S tim apelom da kulturi rada i radu dajemo jedno kvalitetnije mjesto u našoj državi, u gospodarstvu, kao i s tim da se transparentnije posluje, zakonitije, neka to bude jedna poruka, uz ovu, suradnje i EU fondova o kojima ćemo i danas na panelima čuti.

IRENA KOVAČIĆ

Moje osobno zadovoljstvo da je 21. Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije i ove godine privukao brojne obrtnike i poduzetnike te da povećanje broja izlagača i veći izložbeni prostor pokazuju da smo i ove godine uspješnu organizirali najveću gospodarsku manifestaciju u našoj županiji.

irena kovacic

Mislim da smo time pokazali da naše partnerstvo sa županijom nije samo fraza nego da zajedničkim rukama možemo puno napraviti. Moje je zadovoljstvo što je Obrtnička komora, kao nositelj tehničko-financijske organizacije Sajma, pokazala da je sposobna odraditi najzahtjevnije zadaće.

DAMIR BAJS

Suradnja između dviju županija i dva kraja postoji par stoljeća. Mi smo zajedno bili u nizu zajedničkih aktivnosti. Zajedno možemo i trebamo više. Suradnja između naših gospodarstvenika postoji jedno duže vrijeme, ta suradnja mora biti bez granica i postoji niz godina. Ovo može produbiti tu suradnju. Mi imamo mogućnosti prezentacije svojih proizvoda, a ono, što je, možda, još i važnije razgovor o suradnji gospodarskih subjekata i mislim da je to ono ključno, najvažnije i potrebito.

bajs

MARIO ANTONIĆ

Ovo pokazuje jednu vjeru, jedan optimizam da je kroz poduzetništvo, kroz obrtništvo moguće ovu zemlju napraviti boljim mjestom za življenje i vjerujem da će lokalna samouprava imati apsolutno punu podršku Vlade Republike Hrvatske kada govorimo o poduzetništvu, a za sve je osnovna infrastruktura, prometna, ali i poduzetnička. – rekao je Antonić, spomenuvši i obrtnička zanimanja, Centre kompetentnosti i zakonsku regulativu

antonic

IMG_0258 IMG_0370 IMG_0412 IMG_0413 IMG_0421 IMG_0423 IMG_0424IMG_0428IMG_0446IMG_0438IMG_0454

mn/prigorski.hr

foto: Zdenko Balog