Film “Laponska krv” švedske redateljice Amande Kernell koji govori o rasizmu švedske države 1930-ih godina prema pripadnicima autohtonog sjevernog naroda Saami, dobitnik je filmske Nagrade LUX za 2017., objavio je u utorak u Strasbourgu predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani.

Film je snimljen u norveško-švedsko-danskoj koprodukciji prema iskustvu same redateljice Amande Kernell, a premijerno je prikazan na Danima autora u Veneciji gdje je osvojio nagradu FEDEORA i Europa Cinemas Label.

Priča je to o odluci djevojčice iz naroda Sami da prekine sve veze sa svojim naslijeđem Laplanda i postane Šveđanka. Redateljicu Kernell je nadahnula njezina baka koja je iskusila malo poznatu diskriminaciju prema polunomadskom narodu Sami u Švedskoj 30-ih godina prošlog stoljeća.

Prema njezinim riječima, ljudi ništa ne znaju o njihovom naslijeđu, tradiciji i rasi jer ne poznaju povijest. Zanimalo ju je da li osoba može stvoriti drugo “ja” te da je proučavajući tu temu spoznala da kod ljudi postoji “ili sram ili ponos”.

Tajani je objavljujući ovogodišnjeg dobitnika istaknuo da se filmovi kandidati za nagradu bave temama bliskim onima kojima se bavi europski parlament

To je nagrada za kulturu, za promicanje našeg kulturnog identiteta i naše konkurentnosti u kinematografskoj industriji, rekao je Tajani istaknuvši “da ne smijemo prihvatiti da europska kinematografija izgubi konkurentnost zbog pitanja jezika”, referirajući se na dominaciju engleskog jezika u svjetskoj kinematografiji.

“Nagrada Lux glavni je promicatelj europske kinematografije, naše kreativne industrije i naše kulturne i jezične raznolikosti”, rekao je Tajani.

Glumice iz filma “Laponska krv” sestre Sparrok obraćanje europarlamentarcima započele su na laponskom jeziku, koji nije jedan od službenih jezika Unije, i zaključile na engleskom da su, “iako govore jezikom za koju UN kaže da je gotovo izumro, još uvijek ovdje”. One su nagradu posvetile starijim naraštajima naroda Sami koji čuvaju njihovu kulturu i jezik.

Pored filma “Laponska krv” u finalu za nagradu našli su se film “120 otkucaja u minuti” francuskog redatelja i scenarista Robina Campilloa te”Vestern” njemačke redateljice Valeske Grisebach.

“120 otkucaja u minuti” govori o akcijama pariškog ogranka ACT-UP-a, organizacije koja se devedesetih godina, ponekad i nasiljem, borila za prepoznavanje razmjera epidemije HIV-a.

Drama u kojoj se osobno prepliće s političkim je na festivalu u Cannesu osvojila Veliku nagradu žirija, a film je i francuski kandidat za ovogodišnjeg Oscara.

Film “Western” se bavi uvijek aktualnom temom europskog prezira prema svom istoku i rastuće ksenofobije u nekim državama europskoga zapada. Premijeru je imao u programu Izvjestan pogled u Cannesu, a producentica filma je Maren Ade, redateljica čiji je film “Toni Erdman” osvojio nagradu LUX 2016.

Pitanje identiteta je tema koja je zajednička svim finalistima.

Svake godine, od kada je 2007. godine ustanovljena nagrada Europskog parlamenta u cilju snaženja europske filmske umjetnosti, EP na plenarnom zasjedanju u studenome postavlja crveni tepih kako bi ne samo nagradio najbolje europske filmove već i ih promovirao.

Filmska nagrada LUX je partner brojnih filmskih festivala u Europi, uključujući Berlinale, Cannes (The Directors Fortnight), Karlovy Vary, Dani Venecije, Sofia, Stockholm, Solun, becki Viennale, Crne noci u Talinu, Bratislava i Sevilja.

Svake godine u srpnju na festivalu u Karlovym Varima počinje novo izdanje filmske Nagrade LUX selekcijom 10 filmova. Potom se nakon nekoliko tjedana u Rimu objave tri finalista koji se krajem ljeta prikazuju na Danima Venecije i na Venecijanskom bijenalu. Nagrada LUX se potom tradicionalno dodjeljuje na plenarnoj sjednici u studenome u Strasbourgu. Uz spomenuta tri finalista, u Karlovym Varima je bilo nominirano još sedam filmova: A Ciambra, Jonas Carpignano (Italija/Brazil/SAD/Francuska/Njemačka/Švedska); Glory, Kristina Grozeva i Petar Valchanov (Bugarska/Grčka); Heartstone, Guðmundur Arnar Guðmundsson (Island/Danska); King of the Belgians, Peter Brosens i Jessica Woodworth (Belgija/Nizozemska/Bugarska); Summer 1993, Carla Simon (Španjolska); The last family, Jan P Matuszynski (Poljska); The other side of hope, Aki Kaurismaki (Finska/Njemačka).

Nagrada usmjerava pažnju na javnu raspravu o Europskoj uniji i njezinim politikama te daje potporu širenju europskih produkcija. Dani LUX filma organiziraju se tijekom jeseni u više od 40 gradova u Europskoj uniji i znak su angažmana Europskog parlamenta u području filma i kulture. S titlovima na svim službenim jezicima EU-a, filmovi koji se natječu postaju dostupni širokoj publici.

Zahvaljujući nagradi LUX u proteklih 11 godina diljem Europe bilo je promovirano stotinu filmova.

U Hrvatskoj su u studenom tri filma finalista za dobitnika nagrade prikazani u riječkom Art-kinu i kinu Urania u Osijeku.

Prošle je godine nagradu dobila njemačka redateljica Maren Ade za film Toni Erdmann.

Hina/fah