Novo istraživanje otkriva da emocionalna ekspresija na licima drugih ljudi može utjecati na to doživljavamo li miris u pozitivnom ili negativnom svjetlu.
Miriše li nešto dobro ili loše, ne ovisi samo o nosu.
Emocionalne ekspresije na licima drugih mogu utjecati na to koliko pozitivnim ili negativnim doživljavamo neki miris. Osnova ovog učinka je aktivnost u području mozga relevantnom za miris, i aktivira se čak i prije nego osjetimo miris. Ovo su otkrili neuropsiholozi sa Sveučilišta Ruhr-Bochum. Svoja otkrića objavili su u časopisu Scientific Reports. “Kada vidimo da netko napravi izraz lica zbog smrada koji im je ušao u nos, isti taj miris neugodan je i nama”, rekao je dr. Patrick Shulze, jedan od autora.
Isti miris uvijek miriše drukčije
Istraživački tim okupljen oko dr. Patricka Shulzea, dr. Anne-Kathrin Bestgen i prof. dr. Boris Suchan istražili su putem funkcionalne magnetske rezonance (fMRI) kako mozak obrađuje kombinaciju emocionalnih informacija i mirisa. Sudionici su gledali slike osoba sa sretnim, neutralnim ili zgađenim izrazom lica. Nakon toga su ocjenjivali jedan od 12 mirisa.
Slike s izrazima lica utjecale su na način na koji se doživljavaju mirisi. Sudionici su ocijenili valenciju mirisa kao višu kada su prvo vidjeli sretno lice, i ocijenili su valenciju kao nižu kada su prije ocjenjivanja vidjeli zgađeni izraz lica. To se odnosi na arome poput karamele i limuna, kao i mirisa znoja ili češnjaka. Samo smrad izmeta nije mogao biti vrednovan pozitivnim izrazom lica, prenosi portal geek.hr.
Očekivanja utječu na percepciju
Za različite percepcije odgovoran je određeni dio olfaktornog mozga – piriformni (primarni olfaktorni) korteks. Ovo područje mozga aktivira se prije nego osoba osjeti miris. Piriformni korteks obrađuje što vidimo i stvara očekivanje o mirisu nečega. Ovo očekivanje utječe na stvarno iskustvo mirisa. Podaci fMRI snimki pokazali su da se stanice piriformnog korteksta aktiviraju prije nego se miris pojavi u zraku.
Znanstvenici su u prethodnim studijama uvijek prezentirali slike i mirise istovremeno. “Tek sad, kad smo analizirali interakciju olfaktornih i vizualnih informacija u odvojenom vremenu, možemo vidjeti da se piriformni kortekst aktivira prije nego namirišemo nešto”, objasnio je Suchan u studiji. Neuropsiholozi planiraju sljedeće istraživanje o ulozi piriformnog korteksa u percepciji tijela. “Pretpostavljamo i društvenu komponentu”, rekao je Suchan.
geek.hr/prigorski.hr