Navršava se 65 godine od potpisivanja Brijunske deklaracije. Na današnji dan prije 65 godine, u predsjedničkim rezidencijama na otočju Brijuni predsjednici Jugoslavije, Indije i Egipta, Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, potpisali su deklaraciju o miru i suradnji među zemljama izvan blokova (Sjevernoatlantski i Varšavski). Ovaj dokument nije prvi, ali se smatra najvažnijim u okupljanju i osnivanju ‘trećeg puta’ Nesvrstanih. Tito je goste ugostio na otočiću Vangi, gdje se nalazila privatna rezidencija i bogati voćnjaci mandarina.
Brijuni danas
Pokret Nesvrstanih pojavio se prvenstveno kao otpor blokovskoj podijeli svijeta, ali i kao oblik otpora protiv neokolonijalizma i izrabljujućeg odnosa razvijenih zemalja prema ‘trećem svijetu’. Pokret je okupljao više od stotinu zemalja, koje su međusobnim pomaganjem u ekonomskom, trgovačkom i političkom smislu predstavljale značajnu treću opciju. Nikad nije prerastao u vojni savez. Iako ne formalno, ali sve do svoje smrti stvaran lider i autoritet pokreta je bio predsjednik Jugoslavije, Tito.
Brijuni danas
Mada je raspadom Varšavskog pakta pokret izgubio osnovni razlog postojanja, formalno postoji i dalje i okuplja velik broj zemalja. Međutim, u uvjetima globalizacije ne uspijeva na jednak način parirati trećem kolonijalizmu 21. stoljeća.
Brijuni danas
Brijuni danas
Zdenko Balog/prigorski.hr
