Ususret blagdanu Majke Božje Bistričke, 13. srpnja, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije objavio je razgovor s rektorom Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici preč. Domagojem Matoševićem.

Na početku razgovora rektor Matošević je predstavio program proslave svetkovine koji obiluje duhovnim sadržajima. Govoreći nadalje o izazovima pastorala u svetištima istaknuo je kako je veliki naglasak potrebno staviti na sakrament pomirenja i pokore, raspoloživost dovoljnog broja svećenika, ispovjednika, veći i zauzetiji pastoralni rad s manjim grupama vjernika kroz duhovne vježbe, duhovne razgovore i praćenje. „Osim većeg broja svećenika, za to je potreban i rad na infrastrukturi – osmišljavanje hodočasničkog centra koji bi pružio i otvorio neke nove mogućnosti, istaknuo je rektor bistričkog svetišta.

U javnosti sve češće možemo čuti termin „vjerski turizam” kojim se označavaju i hodočašća. Kako vi gledate na tu sve veću relativizaciju i desakralizaciju u društvu? Kao da se želi prognati Boga i osjećaj za sveto iz društva i čovjeka, glasilo je sljedeće pitanje. Rektor bistričkog svetišta je u vezi s tim iznio činjenicu da je papa Franjo brigu za svetišta iz Kongregacije za kler premjestio u Kongregaciju za novu evangelizaciju. „Time kao da je želio naglasiti da su Svetišta mjesta pogodna za navještaj Radosne vijesti i nove evangelizacije. Zašto? Zato jer jedan dio hodočasnika uistinu dolazi iz vjerskih razloga i religioznih motiva. Isto tako, puno je osoba koje dolaze zbog kulturnih vrijednosti određenih svetišta, tradicije, ljepote prirode koja ih okružuje i drugih, možda više turističkih motiva. Sigurno je da svi ti motivi možda nisu istinski motivi jednog hodočasnika, ali i oni su prilika da se takvim osobama u Svetištu navijesti Radosna vijest i djeluje evangelizacijski. Prema tome, i ljudi koji zbog turističkih motiva dolaze u Svetište uvijek su dobrodošli, a na nama je da ih „iznenadimo” i ponudimo nešto što nisu očekivali”, rekao je rektor Matošević.

Jedna od tema razgovora bili su i mladi u Crkvi kojima je posvećena sljedeća Biskupska sinoda koja će se održati u listopadu u Vatikanu. „Mladi našeg vremena – primijetio je rektor Matošević – upravo traže autentičnost, a s time su povezana i njihova očekivanja da im Crkva ponudi sadržaj koji je konkretan i dotiče se njihovog osobnog života. Ukoliko naš govor prema mladima ne dotiče njihove potrebe, njihova svakodnevna pitanja, nego je apstraktan, dalek i neprimjenjiv, onda će se oni udaljiti od crkvene zajednice jer će je doživjeti kao daleku i kao onu koja im nema što ponuditi. Druga važna istina pastorala mladih je, uz kvalitetan sadržaj, i vrijeme provedeno s njima. Kroz zajedničko vrijeme stvara se zajedništvo i mladi se međusobno povezuju. Čini mi se da je tu problem rada s mladima, jer nerijetko „nemamo vremena”, održimo susret, ali ne hodamo s njima i ne pratimo njihov razvoj”.

U razgovoru je bilo riječi i o proslavi 20. obljetnice pohoda svetog Ivana Pavla II. bistričkom svetištu i proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Preč. Matošević istaknuo je kako će tim povodom početkom rujna u zajedništvu s Ogrankom Matice hrvatske u Mariji Bistrici u novoj dvorani Božjega milosrđa biti organizirano nekoliko događaja – postavljanje prigodne izložbe te prateća stručna predavanja. „Okosnica izložbe bit će fotografije vezane uz posjet Svetog Oca povezane s podacima o Mariji Bistrici uoči i tijekom posjeta Pape, podacima o samom Papi i blaženom Alojziju Stepincu. Osim fotografija, u izložbu se planiraju uključiti i eksponati – liturgijski i drugi predmeti vezani za taj događaj (npr. misnica, sedes, kalež), darovi koje je Papa darovao bistričkom svetištu, medijski zapisi, sjećanja sudionika. Taj pohod u naše mjesto i Crkvu u Hrvata u nama ostavlja neizbrisiv trag, kojeg se rado u ovoj obljetnici sjećamo sa željom da se uključi što veći broj ljudi. Priliku za to imat ćemo kroz rujan i listopad ove godine, rado se sjećajući pape putnika – bistričkog hodočasnika i milosti koje smo po tom događaju primili”, rekao je preč. Matošević.

Govoreći na kraju o svojoj viziji budućnosti Svetišta, rektor je rekao kako Marija Bistrica, kao hodočasničko mjesto i najveće hrvatsko nacionalno marijansko proštenište, ima dugu religioznu tradiciju. „Ona je središnje mjesto u vjerskom životu našeg naroda, zbog svima poznate čudotvornosti i omiljenosti Majke Božje Bistričke, čijem se čudotvornom kipu dolaze pokloniti hodočasnici sa svih strana svijeta. Bogatu tradiciju svakako treba nastaviti održavati, vrijednosti sakupljane kroz povijest sačuvati, ali jednako tako osluškivati suvremene potrebe čovjeka. Na potrebe trebamo primjereno odgovoriti, već spomenutom otvorenošću nas koji hodočasnike dočekujemo i radom na infrastrukturi, osmišljavanjem hodočasničkoga duhovnog centra, a s time i novih duhovnih sadržaja – zajedničkih i pojedinačnih, rekao je na kraju razgovora rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.

prigorski.hr/ika.hr