Hrvatska je u svijetu prepoznata kao zemlja u kojoj se skrbi o očuvanju kulturne baštine, a samo u protekloj godini obnovljeno je više od tisuću kulturnih dobara, istaknuto je u utorak na svečanosti u Muzeju Mimari gdje su Nagrade “Vicko Andrić” za najveće dosege u zaštiti hrvatske kulturne baštine u 2015. godini primili Ana Mlinar, Vanja Kovačić i Niko Kapetanić.
Nagrada “Vicko Andrić” dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u – konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine, istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara, razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine, očuvanju i obogaćenju ukupnoga fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske. Dodjeljuje se u tri kategorije – za životno djelo, kao godišnja nagrada i kao nagrada za doprinos lokalnoj zajednici, a svečanost dodjele te nagrade priređena je u sklopu manifestacije Dani europske baštine.
Tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović uručio je tako nagradu za životno djelo profesorici etnologije i višoj stručnoj savjetnici konzervatorici za zaštitu etnološke baštine u Konzervatorskome odjelu u Zagrebu Ani Mlinar. Kako, među ostalim, stoji u obrazloženju nagrade, “profesorica Mlinar je svojim znanjem i velikim zalaganjem uspješno, bilo kao voditelj obnove, bilo kao član stručnoga tima, uspjela obnoviti i sačuvati od propadanja impresivan broj tradicijskih građevina. Obnovom je obuhvaćeno tradicijsko graditeljstvo velikoga prostora Hrvatske. Obnovljene su građevine na području zapadne Slavonije, Hrvatskoga zagorja, Posavine, središnje Hrvatske i Like”.
Godišnju Nagradu “Vicko Andrić”, koja se dodjeljuje pojedincima i pravnim osobama za njihov izvanredan doprinos u zaštiti kulturne baštine, primila je viša stručna savjetnica konzervatorica u Konzervatorskome odjelu u Splitu dr. Vanja Kovačić za radove na obnovi samostana sv. Nikole u Trogiru. Kako se, uz ostalo, ističe u obrazloženju nagrade “obnova samostana sv. Nikole u Trogiru vrsna je paradigma konzervatorske prakse i trebala bi biti uzor novim naraštajima konzervatora te služiti kao model konzervatorskog etičkog ponašanja u cjelovitome poimanju spomeničke vrijednosti kulturnoga nasljeđa”.
Nagradu za doprinos lokalnoj zajednici, koja se dodjeljuje pojedincima ili udrugama civilnoga društva za doprinos u očuvanju ili promidžbi kulturne baštine, ove je godine dobila Udruga prijatelja dubrovačke starine iz Dubrovnika, a primio ju je predsjednik te udruge Niko Kapetanić. U obrazloženju nagrade stoji i kako su “danas dubrovačke zidine jedan od najbolje očuvanih i istraženih fortifikacijskih sklopova u Europi. Održavanje zidina je kontinuiran, svakodnevni, tegoban posao koje Društvo umije organizirati uz minimalne administrativne troškove, budući da ima fleksibilnu mrežu djelatnika, a vodstvo se sastoji od volontera. Napokon, ulaganje u zidine, u spomenike uopće, treba razumjeti kao ekonomsku kategoriju jer su spomenici – a ne hoteli, restorani ili kafići – temelj kulturnoga turizma i svih ostalih programa te konkretna podloga na kojoj sve privredne djelatnosti grade svoj prosperitet”.
U ime nagrađenih zahvalila je Ana Mlinar, istaknuvši kako su “tanke granice između nagrađenih i onih koji vrlo uspješno obavljaju konzervatorski posao, a nama je pripala titula ‘primus inter pares'”.
Kako je rekla “konzervator stalno pobuđuje i novu energiju, osvješćuje zahvalnost i empatiju prema nasljeđenome bogatstvu kojega Hrvatska ima u izobilju”. Mlinar je istaknula da će “završiti tekstom bećarca o kući-domu – Pošten bio tko je sagradio, još pošteniji tko je održao – a to se odnosi i na cjelokupno nasljeđe”.
Hasanbegović: prošle godine obnovljeno je više od tisuću kulturnih dobara
U prigodnoj riječi ministar kulture podsjetio je kako je prošle godine obnovljeno više od tisuću kulturnih dobara novcima iz državnoga proračuna i od spomeničke rente, a među njima su i desetci vrlo važnih projekata od kojih su mnogi bili prijavljeni i na natječaj za dodjelu Nagrade “Vicko Andrić”, a pridonijeli su razvitku konzervatosko-restauratorske struke. Iza svih tih projekata, istaknuo je Hasanbegović, stoji sustavan rad i mar pojedinaca, a brojnost i kakvoća projekta upućuju na daljnje konstruktivne smjernice, ali i na težinu odluke koja je bila pred ocjenjivačkim sudom.
Na pitanje novinara nakon dodjele postoji li među nagrađenim projektima neki koji bi posebice izdvojio, Hasanbegović je rekao kako je to teško učiniti zbog njihove vrsnosti, ali da primjer Udruge prijatelja dubrovačke starine iz Dubrovnika, ukazuje na usmjeravanje prema jednom novom modelu – strateškom partnerstvu s entuzijastima i stručnim ljudima civilnoga društva. Ocijenio je kako i ove nagrade svjedoče da hrvatska država i Ministarstvo kulture uistinu mogu biti ponosni na hrvatsku konzervatorsku struku.
Novinare je zanimalo i koliko Ministarstvo kulture izdvaja za konzervatorsku djelatnost, a ministar je odgovorio kako je to možda manje poznato, ali je to zapravo najvažnija sastavnica Ministarstva – okvirno oko dvije trećine svih naših predmeta čine oni iz zaštite kulturne baštine. Istaknuo je kako je Ministarstvo, “konačno ove godine uspjeli izvući i važna sredstva iz fondova EU, a kada se taj novac pridoda proračunskom, onda je to puno više novca za obnovu i zaštitu kulturne baštine”.
Hasanbegović smatra kako Nagrada “Vicko Andrić” i ostale nagrade pokazuju da Ministarstvo kulture u osnovi ima nadpolitičko i nadstranačko značenje, te svjedoče o kontinuitetu djelovanja toga ministarstva, bez obzira na osobu ili političku opciju.
(Hina)
fah