Piše: Matej Bunta, mag.hist.

Križevci ove godine, 24. travnja slave 766. rođendan. Poprilična je to brojka za jedan mali kontinentalni gradić, „velike povijesti“, kako ga volimo nazivati. Iako je ovo službeni rođendan, kao mjesto u kojem se odvijao život i događale stvari u obliku naseobine, Križevci su postojali i prije.

Prvi spomen o Križevcima nalazimo u jednoj ispravi kralja Bele. III., gdje se navodi comes curialis de Cris – koji označava neki kastrum ili utvrdu kojom je upravljao kraljev namjesnik. Spomenuta utvrda tada je bila jedna od najvećih županija ugarskog kraljevstva, te je tu također postojalo i naselje koje se u ispravama spominje kao Crisiensis locus. Dakle krajem 12. i u prvoj polovici 13. stoljeća postoje: Castrum Cris (utvrda), crkva sv. Križa(1232.), te gradsko naselje na mjestu današnjeg Donjeg grada.

krizevci (2)

Nakon tatarske provali i dekadencije započinje revitalizacija prostora današnje kontinentalne Hrvatske. Obnovu i osnivanje slobodnih kraljevskih gradova pokrenuo je  Bela IV., a ona je obuhvatila i Križevce. Na krilima promjena dolazi do niza privilegija što su ih u svrhu jačanja ili osamostaljivanja gradskih naselja dodjeljivali vladari, svoje je povlastice dobio i dio Križevaca koji je  kasnije nazvan Gornji grad. Isprave navode stvaranje novog naselja, iako se dade zaključiti iz ostalih sličnih primjera da je na tom mjestu već postojala jezgra nekog naselja. Dakle stanovnicima Gornjeg grada 24. travnja 1252. godine ban Stjepan dodjeljuje povlastice i prava slobodnog kraljevskog grada. Povlastice koje su im dodijeljene bile su veće od onih koje su imali stanovnici Gradeca, tj. Donjeg grada.

kž2

Ustanovljeno je održavanje tjednog sajma, što je bio važan preduvjet za razvoj naselja. Gradski je sudac, izabran od samih građana, imao pravo sudstva u svim parnicama, što je bila privilegija samo najvažnijih gradova. Osim toga gradu je dodijeljeno zemljište za vinograde, livade i oranice što će kasnije determinirati i sam njegov razvoj u pretežno poljodjelskom smjeru, dok će južniji ili donji dio grada više biti orijentiran obrtničkoj i trgovačkoj djelatnosti. Zaključak je dakle da je povlastica bana Stjepana dodijeljena 1252. godine građanima Gornjeg grada, prvi službeni rođendan grada Križevaca.

kž3

Daljnju povijest grada Križevaca možemo pratiti kroz dva fizički odvojena naselja. Gornji i Donji grad. Gornji koji je dobio već spomenute povlastice bana Stjepana 1252. i donji koji tek 1405. godine dobiva povlastice kralja Sigismunda. Povlasticama je Donji grad dobio pravo podizanja zidina. unutar kojih se razvijao kao cehovski grad. Donji grad sa svojim povlasticama postaje važniji i obično se naziva civitas dok se Gornji grad najčešće naziva oppidum. Iako pravno i fizički odvojena, oba naselja ipak su činila cjelinu s dvama odvojenim žarištima koji imaju svoje specifičnosti, ali su i neraskidivo vezani ekonomskim, kulturnim i obiteljskim vezama.

krizevci

Dakle punih 500 godina od službenog osnivanja Gornjeg grada dva su naselja rasla i razvijala se odvojeno. Tek 1752. godine  carica Marija Terezija odlučila je spojit oba naselja u jedan grad i od tad Križevci djeluju kao jedinstvena cjelina. Iz te godine potječe i današnji grb grada. Naime Gornji grad koristio je pečat sa jednim križem, a Donji grad sa dva. Stoga je simbolika ujedinjenog grada križ sa tri kraka i dvije ruke koje ga pridržavaju sa svake strane. Lijeva ruka u oklopu simbolizira vojnu upravu donjeg grada, a desna u civilnoj odjeći predstavlja Gornji grad.

LITERATURA

BALOG, Zdenko: Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku, Matica hrvatska Križevci, Križevci, 2003.

BEDENKO, Vladmir: Križevci-razvoj grada, Glasilo Arhitektonskog fakulteta, Vol. 3, Zagreb, 1975.

PEKLIĆ, Ivan:  Križevci tijekom povijesti, Zbornik Janković, Vol. I No.I., Prosinac 2015.

ŽULJ, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, Veda, Križevci, 2006.