Križevački vremeplov

Križevci trg

Pavao Štoos (Vratno, 28. studenoga 1848. – Zagreb, 6. svibnja 1913.)

Pavao Štoos bio je muzičar i pjesnik. Rođen je 28. studenoga 1848. godine u Vratnu pokraj Križevaca. Kao svećenik službovao je u Petrinji, Taborskom, Velikom Bukovcu, Koprivničkim Bregima i Rakovcu. Kompozitor rado pjevanih pjesama kao što su “U daljini miso leti”, “Udesu gorki” itd. Pisao pjesme pod utjecajem iliraca. Umro …

Pročitaj više »
nikolazdencaj

Nikola Zdenčaj (Veliki Raven, 6. prosinca 1775. – Veliki Raven, 28. travnja 1854.)

Nakon završenoga prava u Zagrebu 1793., stupio je u službu kao registrator u Križevačkoj županiji. Iduće godine bio je izabran za županijskoga velikog odvjetnika, a potom za županijskoga velikog bilježnika. God. 1808.–16. bio je dvorski župan Zagrebačkoga kaptola, a potom se povukao na imanje u Raven te se bavio ekonomijom. …

Pročitaj više »
HE2_0164

Antun Banek (27. travnja 1901. – 18. ožujka 1987.)

Antun Banek rodio se 27. travnja 1901. godine u Križevcima. Po zanimanju bio je mesar. Bio je član Biciklističke sekcije “Građanski” Zagreb. Bavio se biciklizmom 15 godina (1921.-1936.). Bio je prvak Jugoslavije od 1926. do 1928. godine. Sudjelovao je na Olimpijadi u Amsterdamu 1928. i Prvenstvu svijeta 1926. godine. Pobjedni …

Pročitaj više »
Križevci - panorama

Zašto Križevci slave svoj dan 24. travnja?

Početkom 13. stoljeća križevački kraj bio je u velikim nemirima zbog provala nemilosrdnih Tatara. Nakon otklanjanja opasnosti, kralj Bela IV. krenuo je u osnaživanje kraljevstva. Tada su mnoga naselja stekla privilegije. Prije 763 godine ban Stjepan dao je stanovnicima križevačkoga Gornjega grada sloboštine, jednake privilegije kakve su uživali građani Gradeca …

Pročitaj više »
Križevci 1755. godine. Izvor: Gradski muzej Kiževci

Križevački Donji grad dobio povlasticu

Hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški 15. travnja 1405. podijelio je križevačkom Donjem gradu povlastice slobodnog kraljevskog grada, te mu istim aktom odobrio da podigne obrambene bedeme. Međutim, Križevci kao grad prve povlastice slobodnog kraljevskog grada ostvarili su još u 13. stoljeću, 24. travnja 1252. godine. Naime, tada je križevački Gornji grad od …

Pročitaj više »
img_3601_aa

Krvavi sabor križevački – 27. veljače 1397. godine

Nezadovoljni vladanjem hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda kao i činjenicom da je doživio poraz od turske vojske te se nije znalo je li uopće živ, hrvatski narod 1396. godine za novog kralja izabire napuljskog kralja Ladislava. Time se stvara hrvatska liga koju predvodi ban Stjepan Lacković. Kralj Žigmund je, međutim, preživio bitku s Turcima …

Pročitaj više »