Križevački vremeplov

Ivo Vojnović

Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.)

književnik (Dubrovnik, 9. X. 1857 – Beograd, 30. VIII. 1929). Gimnaziju završio u Splitu, a studij prava u Beču i Zagrebu. Nakon prekida činovničke karijere (otpušten iz službe bez prava na mirovinu), dramaturg je HNK u Zagrebu (1907-11), a zatim slobodni pisac; 1914-17. u zatočeništvu i internaciji (zbog privrženosti jugoslavenskim …

Pročitaj više »
Križevci Gornji grad

Ivan Lepušić (Zagreb, 10. ožujka, 1855. – Apatovec, 25. kolovoza 1906.)

Hrvatski književnik i pedagog. Po završetku učiteljske škole na službi je po Bosni i Hercegovini, a nakon gubitka djece u Travniku radi u Virju, Badljevini, Glogovnici i Apatovcu gdje je ostao do smrti. Pisao pjesme i prozu za omladinu. Objavio zbirku pjesama “Pjesnička povijest” te djela “Sto izvornih basana”, “Odabrane …

Pročitaj više »
10155493_10203285564317773_4819895853692848584_n

Karlo Häusler (Križevci, 3. studenoga 1887. – Zagreb, 16. kolovoza 1942.)

Hrvatski pjesnik, feljtonist i književni kritičar. Filozofiju diplomirao u Beču 1911., a pravo u Zagrebu 1916. Odvjetnički perovođa u Đurđevcu i Požegi, potom odvjetnik u Križevcima. Nasljedujući poetiku A. G. Matoša, pisao pjesme naglašene melodioznosti i stilske bujnosti, s najboljim ostvarajima u krajobraznim pjesmama (Pjesme, 1922). S 10 pjesama zastupljen …

Pročitaj više »
Križevci

Ljerko Mitrović (Zagreb, 12. kolovoza 1907. – Križevci, 29. ožujka 1956.)

Novinar. Po završetku više trgovačke škole diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. U Križevcima službenik, dugogodišnji dopisnik “Politike” i “Vijesnika” te urednik “Križevačkog glasa” 1943. i “Križevačkog tjednika” 1953. Umro u Križevcima 29. ožujka 1956. godine. prigorski.hr/Leksikon Križevčana foto: Gradski muzej Križevci

Pročitaj više »

Antun Ivanošić (Osijek, 9. travnja 1748. – Križevci, 2. kolovoza 1800.)

Hrvatski pjesnik rođen u Osijeku 9. travnja 1748. godine.(Osijek, 9. IV. 1748 – Križevci, 2. kolovoza 1800). Studirao filozofiju u Beču, teologiju u Bologni i Zagrebu. Za svećenika zaređen 1772. Bio je kapelan i župnik u slavonskim mjestima i Zagrebu. Pisao prigodnice (Opivanje sličnorično groba Jozipa Antuna Ćolnića od Ćolke, biskupa đakovačkoga i …

Pročitaj više »
Križevci 1842.

Gustav Neuberg (Križevci, 24. srpnja 1852. – Križevci, 11. rujna 1908.)

Gustav Neuberg bio je križevački tiskar i vlasnik tiskare u Križevcima,  u kojoj je tiskan veliki broj knjiga i novina npr. “Križevački tjednik” 1906. godine. Godine 1906. tiskaru je kupio Vilko Schwartz. Gustav Neuberg umro je u Križevcima 11. rujna 1908. godine. prigorski.hr Gradski muzej Križevci

Pročitaj više »
0016-Dvorana-stara slika

Stanislav Stražnicky (Križevci, 22. srpnja 1883. – Zagreb, 22. srpnja 1945.)

Pravo završio u Zagrebu, a ujedno učio i glazbu na Hrvatskom glazbenom zavodu. Studirao kompoziciju u Leipzigu. Dirigent pjevačkih društava “Mladost”, “Merkur”, i “Sloboda” u Zagrebu. Korepetitor Zagrebačke opere od 1940. Dugogodišnji muzički kritičar “Novosti” i komentator Radio Zagreba. prigorski.hr foto: hgz.hr

Pročitaj više »
Milena Šugh - Štefanac

Milena Šugh – Štefanac (Križevci, 13. srpnja 1884. – Križevci, 9. listopada 1957.)

Operna pjevačica. Rođena je u Križevcima u plemićkoj obitelji Šugh. Školovanje nastavlja na Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu i Beču. Preko 10 godina bila je član opere u Linzu. Tamo je i debitirala 1908. i ostala nastupati do 1919. godine. Svoju pjevačku karijeru nastavlja u Pragu i Zagrebu sve do …

Pročitaj više »
gallery96img066_normal

Dragutin Weisz (Potkarpatska, Slovačka, 2. svibnja 1867. – Križevci, 29. lipnja 1942.)

Dragutin Weisz rodio se 2. svibnja 1867. u Slovačkoj u Potkarpatskskoj. U Križevcima je djelovao kao liječnik. Poznat je po tome što je više od 50 godina radio u Križevcima, a besplatno je liječio sirotinju i sve sportaše. prigorski.hr fotografija: Gradski muzej Križevci

Pročitaj više »
IMG_1292

80 godina Planinarskog doma Kalnik 23. lipnja 1935 – 23. lipnja 2015.

Planinarski dom smješten je na planini Kalnik, u njenom središnjem dijelu na visini od 480 metara. U blizini planinarskog doma je stari grad Veliki Kalnik te od njega vode vode mnoge planinarske staze i putevi, a u okolici je uređeno stotinu penjačkih smjerova. U domu je restoran i 36 ležajeva. …

Pročitaj više »