kateedrala1

GRKOKATOLIČKA KATEDRALA PRESVETE TROJICE Od samostana augustinaca do Bolléova remek – djela

Piše: Matej Bunta, mag. hist. Mjesto današnje grkokatoličke katedrale u 14. stoljeću pripadalo je augustincima. Prvi izvori koji nam govore o augustinskom kompleksu na području današnje katedrale sežu u 1325. te zatim i 1365. godinu gdje se dotično mjesto opisuje kao samostan braće pustinjaka sa crkvom posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji. …

Pročitaj više »
foto: Gradski muzej Križevci

Zvonimir Pužar (Zajezda, 1875. – Zagreb, 13. travnja 1926.)

Zvonimir Pužar bio je vezan uz Križevce, gdje je učio tipografski zanat kod Gustava Neuberga. Radio je u Varaždinu, Požegi, Vir ju, Petrinji i Zagrebu i svugdje je za sobom ostavio trag u pisanoj i tiskanoj riječi. Pored tipografskog posla, gdje je bio vrstan stručnjak, bavio se i pisanjem povijesnih …

Pročitaj više »
Lucija ožegović

Lucija Ožegović (Budimpešta 12. travnja 1896. – Zagreb, 9. kolovoza 1962.)

Djetinjstvo je provela na imanju u Guščerovcu pokraj Križevaca. Pjevanje je učila u Hrvatskom glazbenom zavodu (1912-13), nastavila na Glazbenoj akademiji u Beču do 1916. godine. Karijeru započela u Ljubljani kao Paulina u “Pikovoj dami” Čajkovskog 1919. godine. Njene najvažnije uloge su Kata u “Koštani” Konjovića, Marcelina u “Figarovom piru” …

Pročitaj više »
zlatko_spoljar

Zlatko Špoljar (Miholec, 11. travnja 1892. – Opatija, 29.  travnja 1981.)

Zlatko Špoljar rođen je u Miholcu, pokraj Križevaca, danas općina Sveti Petar Orehovec 11. travnja 1892. godine. Završio Učiteljsku školu,Višu pedagošku školu te Muzičku akademiju u Zagrebu. Radio kao učitelj u Podravini i Zagrebu. Šef Odjela za seljačku prosvjetu Banovine Hrvatske 1939–41. Nakon II. svjetskog rata bio je nastavnik na učiteljskim …

Pročitaj više »
kranjcic

Stjepan Kranjčić – križevački župnik na glasu svetosti (1918. – 1968.)

Stjepan Kranjčić rođen je u Petrijancu kraj Varaždina 5. prosinca 1918. u pobožnoj obitelji u kojoj je rođeno desetero djece, od koje je i stariji brat Matija zaređen za svećenika. Nakon gimnazije i studija teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu za svećenika ga je 6. lipnja 1943. godine zaredio …

Pročitaj više »
kolekcionar.net

Juraj Cenkić (Zagreb, 4. travnja 1874. — Zagreb, 14. studenog 1957.) – kalnički župnik, osnivač Hrvatske seljačke zadruge u Kalniku i Udruge podkalničkih vinogradara u Svetom Petru u Orehovcu

Osnovnu školu i gimnaziju polazio u Zagrebu, teologiju studirao u Zagrebu i Budimpešti, doktorirao u Zagrebu 1901. God. 1905–29. župnik je u Kalniku, od 1929. do umirovljenja 1949. u Donjoj Konjščini; 1933–35. narodni je zastupnik u Skupštini u Beogradu i član kluba Jugoslavenske nacionalne stranke (JNS). Nakon umirovljenja živio je …

Pročitaj više »
foto: Gradski muzej Križevci

Aleksa Praunsperger (Samobor, 2. travnja 1794. – Zagreb, 29. siječnja 1877.)

Aleksa Praunsperger, hrvatski liječnik. Završio 1819. studij medicine u Beču. God. 1821–44. Djelovao kao fizik grada Križevaca i Križevačke županije, a potom do 1851. kao vrhovni liječnik (protomedik) Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Bio je istaknuti ilirac; zajedno s A. Mihanovićem i Đ. M. Šporerom pokušao je 1817. izdati prve novine …

Pročitaj više »
ljubav i zloba

Na današnji dan Sidonija Rubido Erdödy i Alberto Ognjan Štriga igrali na praizvedbi prve hrvatske opere “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskog

Hrvatska je postala druga slavenska zemlja u povijesti koja je dobila nacionalnu operu (nakon Rusije) 28. ožujka 1846. godine. Toga je dana održana praizvedba  opere Ljubav i zloba, koju je skladao mladi 26-godišnji Vatroslav Lisinski, piše portal Povijest.hr. Lisinskog su u tu svrhu angažirali istaknuti članovi ilirskog pokreta koji je tada bio u punom …

Pročitaj više »
korcmaros6

Antal (Tonček) Korčmaroš – nepoznati detalji iz života malo poznatog križevačkog slikara

Antal (Tonček) Korčmaroš (1898. – 1933.), malo je poznati križevački slikar prve polovine 20. stoljeća. Uzalud ćemo ga tražiti u likovnoj enciklopediji kao i općenito u strukovnoj literaturi, a niti sveznajući Google neće nam otkriti ništa o njemu. U Gradskom muzeju Križevci sačuvane su četiri njegove slike, a nepoznat je …

Pročitaj više »
Križevci gospodarsko učilište

Više od stoljeća i pol postojanja križevačkog gospodarskog učilišta

Piše: Matej Bunta, mag. hist.  Prva polovica 19.st. turbulentno je razdoblje koje donosi niz promjena  diljem svijeta, Europe, pa tako i na području Hrvatske. „Nova građanska klasa“ pokretač je i nositelj tih promjena. Razdoblje je to u kojem se nastoji politički ujediniti „rastrgane“ dijelove Hrvatske, ali i unaprijediti kulturne, društvene …

Pročitaj više »