Izjava dana
foto-kult-1

Marcel Kiepach (Križevci, 12. veljače, 1894. – Ruska Poljana, 13. kolovoza 1915.)

Rodio se kao prvo dijete u braku vlastelina Josipa i Marte Kiepach. Dobiva ime po svojem djedu, prvom križevačkom Kiepachu. Bio je veliki izumitelj na polju elektrotehnike. Nažalost, neopravdano zaboravljen, a široj javnosti gotovo nepoznat po svojim izumiteljskim zaslugama. Rodio se 12. veljače 1894. godine u Križevcima gdje završava pučku školu. …

Pročitaj više »
sidonija2

Uz 199. rođendan Sidonije Rubido Erdödy

Danas se navršava 199 godina od rođenja prve hrvatske operne primadone Sidonije Rubido Erdödy (Zagreb, 7 veljače 1819. – Gornja Rijeka, 17. veljače 1884.). Pripremimo se za veliki jubilej prve hrvatske primadone! Pripadnica je jedne od najznačajnijih hrvatskih velikaških obitelji (mađarskih korijena), Erdödy de Monijorókerék & Monoszló, iz kojih potječu …

Pročitaj više »
foto: Gradski muzej Križevci

Julije Bubanović (Križevci, 1. studenoga 1826. – Zagreb, 3. veljače 1906.)

Pravnik, veliki župan i mecena. Osnovnu školu završio u Križevcima, gimnaziju i pravo u Zagrebu 1849. godine. Veliki bilježnik Križevačke županije oko 1860., zastupnik u Saboru, predsjednik Pjevačkog društva Zvono 1873. – 1784. god. Veliki župan srijemski 1875-86. Preko svog strica S. Bubanovića, biskupa u Križevcima, održavao tijesne veze s Križevcima. …

Pročitaj više »
7.8.mirko_bogovic

Mirko Bogović (Varaždin, 2. veljače 1816. — Zagreb, 4. svibnja 1893.)

Mirko Bogović, književnik i političar . Kao sin upravitelja imanja djetinjstvo je proveo na posjedu Grani kod Novog Marofa i starom gradu Gotalovcu. Osnovnu školu polazi u Križevcima (1822–24), gimnaziju u Varaždinu (1824–30). Studij filozofije započeo je u Szombathelyu, nastavio u Zagrebu (1831). Prekinuvši studij, zaposlio se 1832. u vojnom …

Pročitaj više »
postmoderna5

Na marginama postmoderne – ili interpolacija na križevački način

Sjećate li se još zgrade koja zatvara ugao Frankopanske i Šenoine ulice u Križevcima? Općenito jedno zanimljivo mjesto gdje se stječu najrazličitiji govori arhitekture u nerazumljivoj kakofoniji. Pored decentne barokne (pomalo orijentalne) katnice bivše pavlinske gostionice, danas zgrade Gradskog muzeja, s južne strane bahato raste svojim dosadnim volumenom socijalistička zgrada …

Pročitaj više »
sveti sava

Hram sv. Save u Križevcima

Sveti Sava jedan je od najvećih svetaca srpske pravoslavne crkve, osnivač i prvi arhiepiskop autokefalne SPC, za čiju se autokefalnost izborio prije 799 godina, 1219. Svetkovina mu se obilježava 14. siječnja prema Julijanskom kalendaru, što odgovara 27. siječnju suvremenog (Gregorijanskog) kalendara. U Križevcima od 1904., na položaju jugozapadnog uglovnog bastiona …

Pročitaj više »
pavlinski samostan1

Zgrada pavlinskog samostana u Križevcima

Krajem prošle godine su skinute skele sa još jedne etape fasadne obnove povijesne zgrade pavlinskog samostana u Križevcima, čime je veći dio vanjskih pročelja ponovo zasjao u svom starom sjaju. Slijedi naravno obnova dragocjenog slikovitog prostora samostanskog dvorišta (klaustra), te obnova i privođenje svrsi ukupnih interijera. Kompleks kojega Križevčani prepoznaju …

Pročitaj više »
schlosser

Josip Kalasancije Klekovski Schlosser (Jindřichov, Moravska, 25. siječnja 1808. – Zagreb, 27. travnja 1882.)

Hrvatski prirodoslovac i liječnik češkoga podrijetla. Završio medicinu u Beču. U Hrvatsku je došao 1836. kao privatni liječnik, a potom je službovao kao županijski liječnik u Križevcima (1844–54) i Zagrebu (1854–61) te kao zemaljski liječnički savjetnik i sudbeni liječnik. Zaslužan je za unaprjeđivanje onodobnoga javnog zdravstva. Poznat je po istraživanjima …

Pročitaj više »
Križevci 1755. godine. Izvor: Gradski muzej Kiževci

Martin Sabolović (Križevci, 1730.- Križevci, 23. siječnja 1801.)

Mlad je stupio u isusovački red. Doktorirao je filozofiju i teologiju. Bio je učitelj na gimnaziji u Požegi. Nakon ukinuća reda (1773.) tri godine predaje matematiku na zagrebačkim gimnazijama, a onda postaje čazmanski kanonik. Napisao je više “makaronskih”, latinsko-hrvatskih pjesama šaljiva i satirična sadržaja. (Prethodnik je kanonika Milašinovića koji je …

Pročitaj više »
ikonostas

POVIJESNI KUTAK Ivan Tišov i križevački ikonostas

Ivan Tišov jedan je od najuglednijih predstavnika hrvatske moderne, slikar generacije prvih sljedbenika Vlahe Bukovca, pored Celestina Medovića, Otona Ivekovića i Bele Čikoša, predstavlja reprezentativni uzorak hrvatskog slikarstva prelaza 19. i 20. stoljeća. Tišov se, poput drugih slikara njegove generacije napaja na vrelu Bukovčeva genija i erudicije, te jedno vrijeme …

Pročitaj više »