Križevački vremeplov

ljubav i zloba

Na današnji dan Sidonija Rubido Erdödy i Alberto Ognjan Štriga igrali na praizvedbi prve hrvatske opere “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskog

Hrvatska je postala druga slavenska zemlja u povijesti koja je dobila nacionalnu operu (nakon Rusije) 28. ožujka 1846. godine. Toga je dana održana praizvedba  opere Ljubav i zloba, koju je skladao mladi 26-godišnji Vatroslav Lisinski, piše portal Povijest.hr. Lisinskog su u tu svrhu angažirali istaknuti članovi ilirskog pokreta koji je tada bio u punom …

Pročitaj više »
korcmaros6

Antal (Tonček) Korčmaroš – nepoznati detalji iz života malo poznatog križevačkog slikara

Antal (Tonček) Korčmaroš (1898. – 1933.), malo je poznati križevački slikar prve polovine 20. stoljeća. Uzalud ćemo ga tražiti u likovnoj enciklopediji kao i općenito u strukovnoj literaturi, a niti sveznajući Google neće nam otkriti ništa o njemu. U Gradskom muzeju Križevci sačuvane su četiri njegove slike, a nepoznat je …

Pročitaj više »
Križevci gospodarsko učilište

Više od stoljeća i pol postojanja križevačkog gospodarskog učilišta

Piše: Matej Bunta, mag. hist.  Prva polovica 19.st. turbulentno je razdoblje koje donosi niz promjena  diljem svijeta, Europe, pa tako i na području Hrvatske. „Nova građanska klasa“ pokretač je i nositelj tih promjena. Razdoblje je to u kojem se nastoji politički ujediniti „rastrgane“ dijelove Hrvatske, ali i unaprijediti kulturne, društvene …

Pročitaj više »
tihomir matoić tišo

IN MEMORIAM Tihomir Matoić Tišo (2. svibnja 1989. – 1. ožujka 2009.)

Jedna od najvećih tragedija u novijoj povijesti Križevaca dogodila se 28. veljače 2009. godine kada je u velikoj obiteljskoj i ljudskoj tragediji živote izgubilo troje članova obitelji Rošker, a od posljedica ranjavanja 1. ožujka 2009. godine preminuo je mladi i iznimno talentirani križevački nogometaš Tihomir Matoić. Nogomet je počeo igrati …

Pročitaj više »
krvavi sabor1

Krvavi sabor križevački – povijest – fikcija 0:1

U križevačkoj je kolektivnoj memoriji snažno upisan povijesni događaj Krvavi sabor križevački, koji se dogodio 27. veljače 1397. godine, točno prije 621 godine. U burnom obračunu kralja Sigismunda i Protudvorskog pokreta, netom nakon Nikopoljske bitke i kaosa koji je nastao u Kraljevstvu (tjednima je kralj smatran mrtvim, sve dok nije …

Pročitaj više »
Vjekoslav Köröskeny

Vjekoslav Köröskeny (Varaždin, 8. lipnja 1839. – Zagreb, 22. veljače 1909.)

Rođen je 1839. u Varaždinu. Tehniku je slušao u Gracu a politehniku u Beču. Godine 1858. počine raditi u Zagrebu. Asistentom za tehničku struku u Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima postaje 1860. Državni ispit položio je 1866. godine. Imenovan je namjesnim ravnateljem Kraljevskog šumarsko-gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcima 1874. Od …

Pročitaj više »
Ivan 8 draskovic,jog

Ivan VIII. Drašković (?, 1740 — Varaždin, 21. veljače 1787.) – veliki župan Križevačke županije

Sin je podmaršala Josipa Kazimira i Suzane Malatinski. Stekavši vojnu naobrazbu, sudjeluje kao časnik u sedmogodišnjem ratu 1756–63. te biva ranjen i zarobljen. Zarobljeničke dane provodi u Augsburgu, gdje upoznaje slobodno zidarstvo i djelatno mu se pridružuje. Nakon povratka iz zarobljeništva kao časnik služi u Glini. God. 1766. kao topnički …

Pročitaj više »
ilustracija

Magda Logomer Herucina – Križevčanka, a ne Zagrepčanka

Piše: Zdenko Balog Ne znam dokle je to došlo da se već i vještice kradu?! Naime, u današnjem broju na srednjoj stranici, Večernji list objavljuje članak ‘Spomenik posljednjoj vještici mučenoj u Zagrebu’, kojeg potpisuje autorica Petra Balija. Odmah u prvoj rečenici ‘Herucina Magda Logomer, posljednja zagrebačka vještica, jedna je od …

Pročitaj više »
SIDONIJA

Sidonija Rubido Erdödy (Razvor, 7. veljače 1819. – Gornja Rijeka, 17. veljače 1884.)

Kći Karla V. Erdődyja i Henrijete Harbuval Chamaré. Pjevanje je učila u altistice Nanette Karlitzky, a glazbenu teoriju u njezina muža violinista Ferdinanda Karlitzkog, članova Njemačke operne družine, tada gostujuće u Zagrebu. Usavršavala se možda za boravka u Beču 1839–41. Datum njezina prvog nastupa navodi se različito; prema Kuhaču se …

Pročitaj više »
straza5

Na marginama 170. godišnjice Križevačke djevojačke straže – Hrvatska moda u Križevcima

Pišući o godišnjici rođenje Sidonije Erdödy (udate Rubido), dotakli smo se teme hrvatske mode. Hrvatska, odnosno ‘narodna’ moda pojavljuje se istovremeno s Ilirskim preporodom, zajedno s ostalim oblicima društvenog života, plesovima, glazbom, pjesništvom, društvenim igrama, tražeći specifične nacionalne inačice nasuprot kozmopolitizmu, koji je posebno izražen baš u modi. Već od …

Pročitaj više »