NOVAGENETIK
Križevci gospodarsko učilište

Barišić Pavle (Londžica, Našice, oko 1853 – Sremska Mitrovica, 1. prosinca 1908.)




Šumarski stručnjak iz Londžice, rođen oko 1853. Naukovao je na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima koje završava 1873. Bio je šumar praktičar najviše pri Imovnoj općini u Petrovaradin, odnosmo do kraja života u Gospodarstvenom uredu Imovne općine u Sremskoj Mitrovici, najprije na uređivanju šuma, a zatim kao upravitelj. Svojim gospodarskim osnovama je uveo racionalno gospodarenje hrastovim šumama radi što veće proizvodnje visokokvalitetne »slavonske hrastovine«, a prirodno pomlađivanje posječenih šuma zamijenio je umjetnim.

Osnovnu je školu polazio u rodnom mjestu, građansku u Novoj Gradiški, a peti i šesti gimnazijski razred u Novom Sadu. Nakon toga završio je gospodarstvo u Križevcima, ali stupivši u praksu, opredijelio se za šumarstvo pa se vratio u Križevce i završio i šumarstvo.

U Križevcima je osnovao društvo “Plug” kojemu je bio prvi predsjednik.

U Šumarskom listu objavljuje 1879. g. te od 1885. do 1900. g. dvanaest članaka te četiri manja priloga. Obrađuje pitanja iz uzgajanja, uređivanja i iskorišćivanja šuma, a opširno je prikazao šumarski dio Milenijske izložbe u Budimpešti (1896.), te “Šumsku privredu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. godine”, sto je objelodanio i kao poseban otisak. Po jedan članak objavio je i u Forstwirtschaftliches Blatt (1879.), Oest.-Ung. Central-blatt für Walderzeugnisse i u Echo forestier. Pisao je i za nestručnjake u novinama Glas naroda (1872.-1874.), Gospodarskom listu i u Agramer Zeitungu. G. 1883. izdao je u Mitrovici popularnu knjižicu Naša oranica, kako je postala i od čega je složena.

Izuzimajući dvogodišnje njegovo službovanje kao općinskoga šumara u Čereviću, Barišić je proveo svoj radni vijek kod petrovaradinske imovne općine i to: od 1875.-1885. g. kao šumar u Klenku, a nadalje do 1900. g. bio je nadšumar procjenitelj; od 1900. do smrti 1908. bio je upravitelj Gospodarstvenog ureda i to najprije kao šumarnik, a od 27.1.1908. g. kao nadšumarnik.

Bio je načitan praktičar i teoretičar šumarstva.

U praksi je najprije posvetio pozornost neracionalnom korištenju šuma, naročito hrastovine. U tome je uspio.
Bio je aktivan član Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva.

prigorski.hr/šumari.hr

foto: Gradski muzej Križevci

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

Julije Csikos Sessia

Julije Csikos Sessia (Zagreb, 16. siječnja 1898. — Zagreb, 2. ožujka 1978.)

Kipar i slikar. Sin slikara Bele; doživotni čuvar očeve Spomen-zbirke u Zagrebu. Studij kiparstva započeo …

antun Nemcic

Antun Nemčić Gostovinski (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. – Križevci, 5. rujna 1849.)

Studij prava završio u Zagrebu. Kao odvjetnički pripravnik, bilježnik i kotarski sudac službovao je u …