Ulicama Babine Grede nedaleko Županje u ponedjeljak je prohajalo šesedesetak jahača, sudionika tradicijskog običaja ‘pokladnog jahanja’, koje se uz Babinu Gredu veže još od 1776. godine i čuvanje tadašnje habsburške granice sa Savi od najezde Turaka iz susjedne Bosne.
“Ako se za ijedano mjesto može reći da je kolijevka pokladnog jahanja onda je to Babina Greda i to isključivo i samo na pokladni ponedjeljak. To znaju jahači iz cijele Slavonije koji nam se rado odazivaju”, rekao je načelnik općine Babina Greda Josip Krnić.
Pokladno jahanje običaj je koji datira još iz vremena Vojne krajine, kada su hrvatski graničari na Savi čuvali granice od Turaka. Vojnici su na konjima tada jahali selom i tražili djevojke. Taj tradicijski običaj vezan je uz naselja uz granicu, no pokladno se jahanje iz godine u godinu organizira u sve više naselja diljem Slavonije i Baranje u kojima ranije nije postojao.
“Pronašli smo u babogredskim zapovijestima iz tog doba gdje piše da su hrvatski graničari koji su čuvali granicu na Savi, išli na pokladni ponedjeljak jahati kroz selo kako bi provocirali Turske preko Save. Usput su se zaustavljali po kućama u kojima je bilo jela i pića i mladih djevojaka, koje su ih častile krafnama”, kaže Krnić.
Ističe kako se običaj pokladnog jahanja raširio iz Babine Grede i u ostala mjesta po Slavoniji.
Prije nego su se jahači uputili po babogredskim ulicama, zaustavljajući se kod određenih obitelji koje ih počaste jelom i pićem, a jahači im se zahvaljuju pjesmom, pročitane su odredbe Pokladnog jahanja preuzete iz zapisa iz 18. stoljeća. U njima se detaljno opisuje kako jahači moraju izgledati, te određuje ponašanje stanovništva u vrijeme pred početak korizme.
Pokladna jahanja u Slavoniji tradicionalno završavaju na pokladni utorak, uoči blagdana Pepelnice ili Čiste srijede kojom počinje 40-dnevno razdoblje korizme i prepreme za blagdan Uskrsa.
(Hina)
fah