One osobe koje se uspavljuju pomoću glazbe najčešće slušaju djela Johanna Sebastiana Bacha. Rezultati su to koje je pokazala online anketa provedena od strane dva britanska sveučilišta, piše portal geek.hr

U anketi je sudjelovalo ukupno 651 osoba, a proveli su je znanstvenici koji dolaze sa Sveučilišta Goldsmiths u Londonu i Sveučilišta Sheffield.

Brojčani rezultati

62% ispitanika je odgovorilo kako prije spavanja sluša glazbu koja im pomogne da lakše zaspu. U pitanju je bilo 14 glazbenih žanrova i 545 glazbenika.

Kao najpopularniji uspavljivač se pokazala klasična glazba s 31,965% zastupljenosti. Zatim je slijedila rock glazba koju je slušalo 10,82% ispitanika. Na treće mjesto je zasjela pop glazba kojom se uspavljivalo 7,47% sudionika studije.

Najnepopularniji glazbeni odabir za uspavljivanje, sa samo 3,355% zastupljenosti, ispao je heavy metal.

Anketa je otkrila i najzastupljenijeg glazbenog umjetnika. To je klasičar Johann Sebastian Bach.  Drugo mjesto su podijelili živući Ed Sheeran i Wolfgang Amadeus Mozart. Brian Eno se našao na trećem mjestu, a četvrto mjesto su dijelili Coldplay i Frederic Chopin.

Glazba kao dobar uspavljivač

“Ispitanici su glazbu najčešće vidjeli kao sredstvo za odvraćanje od negativnih misli”, poručili su autori studije. “Glazba je opcija onima kojima treba pomoć u borbi protiv nesanice. Cjenovno nije preskupa, a nema ni neke posebne nuspojave”, stoji u studiji britanskih znanstvenika.

Popularnost glazbe u borbi protiv nesanice ne iznenađuje ni ravnatelja njemačkoga Centra za san i spavanje, Hansa-Guentere Weessa. On poručuje kako glazba poput Mozartove ili Bachove smanjuje broj otkucaja srca i usporava disanje.

To je glazba koja ima oko 60 do 80 taktova u minuti, čemu najčešće odgovaraju klasična glazba ili lagani jazz. Jednako učinkovito opuštaju indijanski instrumenti, keltska glazba ili rock balade u instrumentalnoj verziji.

Riječ je o glazbi sličnoj meditaciji koja ima određene učinke. Usporava aktivnost živčanog sustava, smanjuje anksioznost, snižava krvni tlak, kao i lučenje hormona stresa (kortizola).

“Sve što nekoga uspije relaksirati, pomaže mu i da brže zaspi”, tvrdi Weess. Kad uživamo u najdražem obroku mozak oslobađa neurotransmiter dopamin koji je vezan uz osjećaj zadovoljstva i nagrađivanja. Isti neurotransmiter se oslobađa i kada slušamo glazbu koju volimo”, podsjetio je Weess.

prigorski.hr/geek.hr