Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš izjavila je u utorak u Osijeku kako vjeruje da će prijedlog strategije prostornog razvoja Hrvatske do 2030. biti dovršen do jesenske sjednice Hrvatskog sabora koja počinje 15. rujna.

Nakon prihvaćanja strategije, donijet će se državni prostorni plan koji bi, kako je najavila, iduće godine u ovo vrijeme trebao biti na javnoj raspravi.

Na predstavljanju nacrta prijedloga strategije Mrak-Taritaš je rekla kako javna rasprava traje do 14. srpnja, do kada se mogu poslati prijedlozi i primjedbe, te kako je riječ o otvorenome i fleksibilnom dokumentu koji, “uz dijagnosticiranje stanja”, promišlja gdje Hrvatska treba biti 2030. godine.

Podsjetila je kako je sadašnja strategija donesena 1997. godine, u bitno drugačijim uvjetima od današnjih, a prijedlog strategije, u gospodarskom dijelu, temelji se na razvoju maloga i srednjeg poduzetništva.

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja ocijenila je kako je jedan od ciljeva strategije, kroz prostorne planove i konkretno djelovanje, osigurati da Hrvatska postane poželjno odredište za povratak građana koji su otišli raditi u druge zemlje Europske unije. Istaknula je da će Hrvatska postati poželjno odredište za imigrante te zanimljiva zemlja za zapošljavanje građana iz država koje nisu članice Europske unije.

Ti procesi teku mnogo brže nego prijašnjih godina, katkad brže od prostornog planiranja pa strategija zato mora biti fleksibilan dokument, rekla je Mrak-Taritaš. “Ostale zemlje Europske unije imaju strategiju prostornog razvoja do 2020. godine, a mi smo posljednji ušli u Europsku uniju i odlučili smo je napraviti do 2030.”, dodala je.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj Irena Matković rekla je kako su se pri izradi nacrta prijedloga strategije razmatrali pozitivni primjeri drugih zemalja te konvencije i direktive koje je Hrvatska preuzela pristupom u EU.

Ocijenila je kako je analiza stanja obuhvatila neravnomjerni razvoj te, među ostalim, “ima cilj predložiti mjere povećanja kvalitete života na ruralnim područjima i planove izgradnje infrastrukture kako bi se omogućila ulaganja koja u konačnici donose gospodarski rast”.

hina

fah