Dr.sc. Alojzija Tvorić – Kučko održala je u Narodnoj knjižnici Vrbovec zanimljivo predavanje o Mariji Jurić Zagorki u povodu 60. obljetnice njezine smrti.
Zagorka, prva žena novinar i pisac popularnih pučkih romana rođena je 1. siječnja 1873. u selu Negovcu nedaleko Vrbovca, a umrla je 30. studenoga 1957. u Zagrebu.
Na početku predavanja je Martina Sanković, ravnateljica Narodne knjižnice u Vrbovcu kazala kako je Vrbovec na nju ponosan iz više razloga. – Velika je spisateljica, prva novinarka u jugoistočnoj Europi i naša zavičajna autorica. Imala je iznimno težak život, a stvorila je puno i ostavila velik i svijetao trag u našoj kulturi. Njeni životni postupci i njena djela iznova nas ohrabruju i govore da nikada ništa nije izgubljeno ako se mi nismo predali i da se za svoje treba boriti do zadnjega daha, bez obzira na cijenu koju moramo platiti – rekla je Martina Sanković.
Zagorka je za života bila najčešće prešućivana i omalovažavana prije svega od svojih muških kolega – novinara.
Tvorić-Kučko govorila je o Zagorkinim ženama. One su zlostavljane i silovane, a najčešće su doživljavale nervne slomove. Zagorkine se žene zalažu za slobodu, jednakost i ravnopravnost. U svom predavanju naglasak je stavila na kontesu Zoranu (iz Crvenog oceana), na kontesu Neru ( iz ciklusa romana Gričke vještice ), te Kseniju ( iz Republikanaca).
Zagorkine su žene, ističe Tvorić-Kučko moćne, snažne, neovisne, špijunke, fatalne ali i nježne.
Zagorkine tekstove Đalski je okarakterizirao kao šund koje čitaju kravarice. Tek ju je biskup Josip Juraj Strossmayer ohrabrio i pomogao joj da piše povijesne romane, jer su cenzori na tom području nemoćni. Istraživala je u povijesnim arhivima Pešte, Beča i Zagreba kako bi bila vjerodostojna.
I na kraju predavanja Tvorić-Kučko je izrekla riječi akademika Pavla Pavličića “da Zagorkino vrijeme tek dolazi”.
Veoma zanimljiv monolog pod naslovom „ Ja Zagorka“ imala je Tihana Šimunec, vrbovečka gimnazijalka koja je uz pomoć mentorice profesorice Nada Poturiček dočarala vrijeme u kojem je djelovala ova spisateljica, ali i probleme s kojim se sukobljavala.
Alojzija Kučko (1983), diplomirani je učitelj razredne nastave. Tijekom studija primila je tri Dekanove nagrade. Upisala je Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i obranila doktorski rad na temu Žene autorice i čitateljice hrvatskih molitvenika od 16. do 19. stoljeća pod mentorstvom akademika Josipa Bratulića.
U središnjem parku pored spomen poprsja popularne Zagorke održana je komemorativna svečanost kojoj su bili nazočni učenici osnovnih škola. Vijenac je položilo i svijeću zapalilo izaslanstvo grada Vrbovca na čelu s gradonačelnikom Denisom Kraljem.
Dragan Vicković/prigorski.hr