Zagreb je po treći put domaćin 20. kongresa Europskog antropološkog društva, koji je u četvrtak počeo na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkome fakultetu pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a glavna tema četverodnevoga kongresa je europska antropologija u svijetu koji se mijenja.

Europsko antropološko društvo osnovano je prije 40 godina u Zagrebu gdje je već iduće  godine održalo i prvi kongres, a hrvatski glavni grad bio je domaćin i 13. kongresa 2002. godine.

Organizatori skupa su Institut za antropologiju i Hrvatsko antropološko društvo, a okupio je oko 200 sudionika – znanstvenika i stručnjaka antropologa iz Europe i svijeta koji će do 28. kolovoza razmjenjivati iskustva i rezultate istraživanja na brojnim područjima koja zaokupljaju antropologe, te iznijeti stajališta o tomu kako sagledavaju moguća društvena kretanja što su pak saželi u glavnu temu kongresa – European Anthropology in a Changing World: From Culture to Global Biology (Europska antropologija u svijetu koji se mijenja – od kulture do opće biologije) .

Znanstveni program organiziran je u deset tematskih sekcija – ljudska evolucija i raznolikost, rast i razvoj, ljudi i okoliš, psihološka, molekularna, primjenjena, lingvistička i vizualna antropologija te antropološka arheologija. Teme će biti izložene u 150 predavanja, 70 poster-prezentacija, tri plenarna i četiri posebna predavanja koje će održati ugledni europski antropolozi.

Akademik Reiner: Antropologija je važna za hrvatski identitet 

Na svečanosti otvorenja nazočne je pozdravio i predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner istaknuvši kako je antropologija važna za hrvatski identitet. Akademik Reiner podsjetio je da je je Institut za antropologiju organizirao jedan od prvih međunarodnih znanstvenih skupova u neovisnoj i međunarodno priznatoj Hrvatskoj u ljeto 1992. godine, što je, smatra, dokaz da su znanost i čovječnost jači od svih oružja.

Kolege antropologe pozdravili su i predsjednik kongresa i ravnatelj Instituta za antropologiju Saša Missoni te glavni tajnik HAZU i počasni predsjednik kongresa akademik Pavao Rudan koji je jedan od utemeljitelja antropologije u nas te prvi i dugogodišnji ravnatelj hrvatskoga Instituta za antropologiju na kojemu danas radi 18 znanstvenika i šest znanstvenih novaka koji surađuju s nizom vrhunskih svjetskih znanstvenih institucija.

Prvo plenarno predavanje održao je Noël Cameron, profesor humane biologije na Sveučilištu Loughborough u Velikoj Britaniji koji je govorio o kulturnim poticajima kao prioritetima za antropološka istraživanja. Druga dva plenarna predavanja održat će Struan Grant, profesor pedijatrije na Medicinskom fakultetu Perelman Sveučilišta u Pennsylvanij i profesor Svante Pääbo, ravnatelj Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju, te jedan od osnivača paleogenetike kao znanstvene discipline.

Prvo od četiri posebna predavanja održao je Igor Rudan, profesor na Sveučilištu u Edinburgu, gdje je i direktor sveučilišnoga Centra za globalno zdravlje, a direktor je i suradnoga centra Svjetske zdravstvene organizacije. Tijekom kongresa posebna predavanja održat će i profesori Michael Hermanussen s Christian-Albrechts Sveučilišta u Kielu, Gordan Lauc (GENOS d.o.o.) i Damir Marjanović sa zagrebačkog Institut za antropologiju.

Igor Rudan: puno je postignuća, ali i izazova 

Prof. Rudan istaknuti je britanski znanstvenik hrvatskih korijena koji je ove godine postao redoviti član jedne od najuglednijih i najstarijih institucija na svijetu – Kraljevskoga društva (The Royal Society) Britanske akademije znanosti, a prije njega, tu je čast imao samo još jedan Hrvat – Ruđer Bošković, koji je u to društvo primljen još davne 1761. godine.

U svome predavanju prof. Rudan govorio je o poznatoj metodi CHNRI (Child Health and Nutrition Research Initiative) koja se primjenjuje kod utvrđivanja stanja zdravlja i prehrane djece. U razgovoru za Hinu Igor Rudan je pak podsjetio kako velike zasluge za razvoj antropologije ima njegov stric akademik Pavao Rudan, koji je, našalio se, “uspio sada ‘dovući’ u Zagreb na jubilarni kongres najveća europska i svjetska antropološka imena”.

Istaknuvši kako se na kongresu nastoji promišljati sudbina čovječanstva, odnosno načini na koje će velike promjene kojima smo svjedoci utjecati na sve nas. Napomenuo je kako je u posljednjih 15 godina u svijetu došlo do pozitivnih pomaka, kao što je smanjivanje krajnjega siromaštva, primjerice u Africi i zemljama u razvoju. Osim toga, dodao je, puno više djece pohađa školu i gotovo je izjednačen postotak dječaka i djevojčica koji idu u školu, za više od pola smanjena je smrtnost djece, znatno je smanjena  je i smrtnost rodilja, zaustavljene su pandemije poput AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Također, mnogi ljudi i izvan gradova, sada imaju pristup internetu, odnosno ima ga čak 50 posto čovječanstva, oko 80 posto ljudi ima mobilne telefone, što znači da je tehnološki razvoj u zamahu.

S druge pak strane, rekao je Rudan, suočeni smo s brojnim negativnim izazovima, kao što je rast nejednakosti u svijet, nezadovoljstvo i bijes ljudi koji se osjećaju isključeni iz za njih važnih procesa te sve veće zagađenje okoliša. Smatra kako je čovječanstvo trenutačno suočeno s trima najvećim opasnostima – nuklearnim ratom, bioterorizmom i opasnosti iz svemira, poput meteora. I dok na tu treću komponentu ne možemo baš utjecati, prof. Rudan smatra kako bismo se barem trebali organizirati tako da se demilitariziramo i zaštitimo od mogućnosti manipulacija virusima i bakterijama.

EAA (European Anthropological Association) je europsko udruženje antropologa osnovano 1976. godine u Zagrebu radi unaprjeđenja i potpore razvoju antropologije u Europi. Udruženje okuplja pojedinačne znanstvenike – antropologe, ali i međusobno povezuje europske znanstvene institucije koje se bave antropologijom u najširem, interdisciplinarnom smislu.

Kongres će, u skladu sa širokim rasponom antropoloških disciplina – biološka antropologija, sociokulturna antropologija, arheologija, genetika, javno zdravstvo i druga područja, obuhvatiti različite načine na koje znanstveno istraživanje može biti, jest ili će tek biti, korišteno za razumijevanje i nadilaženje društvenih procesa i rizika koje donose nove tehnologije, globalni gospodarski razvoj, promjena demografske strukture te povećana kompleksnost upravljanja suvremenim društvima.

(Hina)

faH